Rimske Villae u Istri

5/17/2018 Rimske Villae u Istri

1/21

UDK082 ISSN 0448-1216

Jadranskizbomik


2/21

, kI l . 1 . 'II ' -

JADRANSKIZBORNIK 1-282 PULARI JEKA 1995..P.OD. 1992-1995YEARSV.VOL 15-16

Izdavaci - EditorsDRUSTVO ZA POVlJEST IKULTURNI RAZVOJ ISTRE

P u 1a, Mate Balote 3POVIJESNO DRUSTVO RIJEKE

Rij e k a, Brace Supak 5

Glavni urednik - Editor-in-ChiefMr. Vesna GIRARDI-JURKIC (Pula)

Urednicki odbor - Editorial BoardDr. Miroslav BERTOSA (Pula), Mr. Vesna GIRARDI-JURKIC (pnla),

Davor MANDIC (Pula), Mr. Darinko MUNIC (Rijeka),Dr . Mihael SOBOLEVSKI (Rijeka), Dr. Petar STReIC (Zagreb)Ljubomir PETROVIC (Rijeka), Mr. Nevio SETIC (pula)

I zv rs ni u re dn ik - Managing EditorMirko JURKIC (pula)

0 1

Tajnik i zd av ac a - Secretary of EditorsKristina DZIN (Pula)

(Drustvo za povijest ikultnrni razvoj Istre, Mate Balote 3,52100 Pula, Hrvatska)

Copyright 1995, by Society for History and Cultural Development of Istria, PulaAll rights reserved. ISSN 0448-1216

Tisak: ENED Project, Fazana

rI

IIIII

JADRANSKl sv,ZBORNIK VOL S.P. 1995.UL ARDEKA516 .$ ~ f R 1992-1995 1-282

SADRZAJ-CONTENTS

Proslov urednika / Prologue of the Editor 9

ARHEOLOSKl RADOVI I RASPRAVE I ARCHEOLOGICAL PAPERSAND PROCEEDINGS

Stefan MLAKAR (Pula)Arhitektonsko-kompoz icijske znacaj ke rimskih vila rustika iI jetnikovaca Istre - Architectural and compositional features of romanvillae rusti cae and summer residences in [stria (izvorni znanstveniClanak) .. 13

t Branko MARUSIC (Pula)Suton ant ike na istocno j gran ic i pulskog agera .:Die Ddmmetung derAntik an der Ostgrenze des Agers von Pula (izvorni znanstveniclanak) ..... ,,_.____________________________________________________________9

POVlJESNI RADOVI I RASPRAVE J HISTORICAL PAPERS ANDPROCEEDINGS

Nevio SETlC (Pula)Iskortstavanje istarskih 5uIDa za francuske uprave: primjer Novigradai Brtonigle - Forsthenutzung in Istrien wagrend regie rung derFmnzosen Beispie l in Novigrad und Brtonigla (izvorni znanstvenicIanak) .. _. 79

GOlan CRNKOVIC (Rijeka)Borba za nas tavu na narodnom jeziku u istar skoj L iburn ij i koncemXIX stoljeca - Der.Kampf um die Volkssprache in der ist rian ischenLiburnie am Ende des 19. Jahrhunderts (izvorni znanstveni clanak) 105


3/21

Jadranski zboruik, 15-1611992-1995Stranal3-48

Stefan MLAKAR

ARHITEKTONSKO-KOMPOZICIJSKE ZNACAJKERIMSKIH VILA RUSTIKA I LJETNIKOV ACA ISTRE

8E~ 904:728.371(497.5-3 Isua) "652"Izvorni znanstveni clanakOriginal Scientific Paper

P riml jeno - r ece ived : 25.0"1.1993 .Odobr eno - app roved: 20.07 .1993.

StefmMLAKAR.R Petrovic,14HR - 52000 Pul a

Saiet tekst autora obuhvaca tri cjettne (Uvod, Rimske vile rustike i ljetnikovei,Zakljucak] II koj ima se razmatraju orh itektonsko-kompor ic lj ske znaca jke r imskih vilarustika i lje tni kovaea Istre od 1. stoljeca p ro Kr. do propast i Zapadnog RimskogCarstva. Vile rustike podijeljene su prema funkciji: visegranski-mjesovtti nacin(Labinci, Sijana, Radeki) ispeci ja lt zi rani nacin gospodarenja (Kolei, Velika Saraja,Verige); ljetnikovci su prikazani prema namjeni (Verige, Valbandon, Viiula,Barbariga, Soma). Opseina bibliografija u biljeskama.

13


4/21

S. MLAKAR. Arhite!ctonsko.kompozicijskoznacajke r irnskih vila rustika iJjetnikovaca Istre Jadranski zbormk, 15-16/1992-1995Strana 13-48

L UVOD

1. ZEMUOPISNO-POVlJESNE ZNACAJKERIMSKE ISTRE

Zemljopisni prostor juznog i sredisujcg dijela istarskog poluotoka, omeden s istoenestrane r ijckom Rasom Arsia flumen (prirodnom ipovi jesnom gran icom ant ickc I st re iLibumi je) i gr an icom X. i ta lske reg ije Regia X . Velletiae et Histriae (od cara Augustas jevero ls tocnom gran icom Ital ije), te r ijekom Mimom Ningus flumen na sjeveru isjeverozapadn, pokrivaju centurirane inecentur irane povrsine agera dv iju . rimskihkolonija: Polae - Colonia lulia Herculanea Pol/entia Pola na jugu iParentiumaColonia Iulia Parentium u sredisnjem ujegovom dijelu. [ Sve do sjeveroistocnih granicapulskog i istocnih granica poreckog kolonijskog agera u unutamjosti poluotoka dori jeke Mime, dopi re t rscansk! kolon ij sk i agcr; ri jeka Mirna zat im svo jom dolinom svedo mora Cini sjevemu granicu izmedn trscanskog i poreckog kolonijskog agera.'

Obalni pojas tog dijela poluotoka razveden je vecim i manjim istaknutimpoluotocima, plice iii dublje u kopno uvucenim uva lama iuval icama, Obalu pratema\obrojni , osaml jeni i u neko liko grupa pod ijel jeni pr cdobaln i o toci, b lagog reljefa ,s tjenovi te i ii zelen ilom pokrivene povrs ine te v ise pros tranih priobalnih p licaka, ko ji suu vri jeme ant ike cini li d io kopna, a danas su zbog stalnog poniranja i stocnc jadranske

eAlUS PLINIUS CAEClUUS SECUNDUS, Naturalis llistoriae. lW129, IJI/134_ Leipzig 1906. Prijcvod M, Krifman,Ant tdca sv j edocans t va 0 Istri , Pula-Rijeka ]979, (da ij e : PLINI JE-KRIZ IVlAN)~ p_ KANDLER. DeU 'mm ' c o a g ro pa r em i n o.I st rl a 3 . 1 8 48 ; P . K A NDL ER, Notirie storicne di I'ola, P ar en zo 1 & 76 ; B . S C hI A vuzzr, Atraverso l 'agro colonico di PolarAMSI, 2311908; B. SCFIIAVUZZl, A C ro - d i P o ia . n o ti si e archeolcgicne; I\MS[ 2311908; E. POLI\SCHEK. Po/a , PWRE,XX(, 1950: E. POLASCHEK, A q ui le ia u n d d ie Nordgrenre Itaiiens, Studi Aquileiesi, 1953; A. DEGRASSr, I i co n f in enordorientale deti'ltalia. romano, B er n 1 95 4: A. DEGRASSI , Parenaa municipio romano, A th en eu m, N S 2 4. 1 94 6; MSUlC,"Liburtlij"a kroz stoljd.'(J, _R udov i I n s ti tu t e JAZU 11Zadru, 2 , Z ag re b 1 95 5 ; A. DEGRASSI,Aquileia e ['[sIna romana ,AMSI. NS IV , 1 95 6; M smc, Limitaoija agera na i ,, ;wtnoj jadramkoj abali , Zbcrnik Insti tute za histcri jske nauke uZ ad ru , Z ad ar 1 95 5 ~M . P R EL OG, Pored, grad ispomentct, B e og ra d 1 9 57 ; SO .MLAKAR, Anticka Pula, Kuhumo-povijesnis po m en ic i I st re , I I, Pula 1958; R. CHEVALliER, In. ce.muriatiorie r am a na . d eW /s tr i( 1_ e d el la D a lm a ti a, AMS I NS9 1 1 96 1 ; ~ . MLAKAR, Istra: U amici, Kultumc-povijcsni spomenici Ist re, IV, Pula 1962~ A. ~ONJE. C o lo n ia t un Pareruium, Arhcoloski prcgled, 511963; M SOl e, Alltic1n'grad na f,tO.ctWTH Jadranu, Zagreb 1916; ~. MIAKAR, Nekipr il o r i po z na v a nj u a r hea / oJk e t opogr a fi je I s tr e , Histria Archeclogica, 10/2,Pula 198.0;~. MLAKAR, Zastitna. iskopevanjapepeoni lt grobovo: u Krin.gi 1960. god., H is ei a A r cb eo lo gi ca , [ VI I, P ul a 1 9 8. 1; V . K R IZMAN I CH , Sulla centurlarioner-Om(Jrr dell/lstria, Istria l~obiljsslma.14, Rovini-Trst 1981.A. DEGRASSI.Aquileill, c.c.; A DI-3GRASS[,11 confine, OC ; M . SU It . Limitacija, o.c.; ~. MLAKAR, Istra: u aruici, o.c.;F. CUSIN. Verili secoli di bOTasui carso e ml golfo, T ri es te 1 9 52 ; V. SCRINARI . Tergeste; R nm a 1 85 1; A TAlvlARO,Storia di Trieste, Trieste 1924; E+POUSCHEK, Aquileia, o.c.; u.,XJI II , 140 . CIL,V , 323~L. Jv[ARGETIC, Acce1~ isu ic on fi n i a u g us t ei d e l t e ri to r io t e rg e s ti n o , ACRS, IX,Roviaj 1979.

14

S. MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskeznadejke r irnskih vila rustika ijetnikovaca Istre J a dr a nsk i z h or n ik , 15-16/1992-1995Strana 1348

ohaJe s godisn jom kons tantom ad 1 mm dospjel i i spod morske razine. ' Zat im s li jedi si ripriobalni pojas s dubljim zaledern, te konacno prava unutarnjost Istre. Cijeli tajzcmljopisni prostor sa karakteristicnim geomortoloskim relje fom izdize se svojomjugoistocnom, juznom i jugozapadnom obalom s morske razine najvecim dijelomhlagim ravnicama, koje svojom pedoloskom strukturom cine najplodniji dio poluotoka,a same ponegdje se istice strmim Iiticama, golim iii obraslim zakrzljalom sumom iniskom makijom, Ovaj se poja s zatim ovalnim brezuljcima i manjim uzvisenjima,blagog iii strmijeg nagiba siri prema prctezno brdovitoj unutarnjosti, gdje dosizesrazmjernu nadmorsku visinu. Juzni njegov dio presijecaju rijeka Rasa s plodnomdolinom, Limski kanal, fjordol ik i mor sk i zal jev koj i se svo jim kopnenim produzetkomkao uska dolina gotovo okomiti h padina proteze sve do be ramskog polja ipazinskekotline u sredisnjoj Istri, t e dolina rijeke Mime od izvorista u podnozju buzetskogbrezul jka do u toka u more.

Cijel i i starski poluo tok kao istaknuta zemljop isna cje lina , omcden Kvarnerski rnzaljevom S i stocnc, Jadranskim morem s juzne izapadne te Trscanskim zaljevom sasjeverne s trane, odvajaju ga od uuutarn jost i istite od kontinentalnih geoklimatskihu tjecaja vapnenacka zapreka Ucke s istocne istrmci Cicar ije sa sjeveroistocne strane,Poluo tok uerna vecih i znacajni jih voda tekucica i izdasn ij ih izvora vade; zbog ovakvehidrografskc sitnae ije i cestih izostanaka dovol jnih kolicina ljetnih kisa izlozen jcdjclovanju dugotrajnih susa, pa sc takvoi klimatskoj i hidroloskoj situaciji ipedoloskojstrukturi tla prilagodavala gospodarska icjelokupna socioekonomska struktura iurazdoblju antike, pa i u postantiekim povijesnim vremenima."

2. DISTRlBUClJA I GUSTOCA NALAZARIMSKE RURALNE ARHITEKTURE

Istrazeni, arhitektonsko-kompozicijski, sadrzajni ifunkeionalno odredeni, i li samouhicirani terenski ostaci brojnih i razlicitih gradevinskih objekata nastalih usukces ivnom etapnom sljedu gospodarsko-proizvodne organ izacije, u rban izacijeiromanizaci je u vr ijeme ses tv jekovne rimske v ladavine u Is trt , p rema svorn razmjestajunisu na cije lom ovom zcmljopisnom prostoru prisulni u jednakoj ili bar pribltznojednakoj gustoci, To ovisi od vee spomenutog geomor fo loskog rel jefa , geokIimatskihuvjeta ipedoloske strukture tla, blizine upravno-administrativnih sredista ieventualnih

A . G h 1" [R S , B eobac t uu n g en f ibe r d en Vor~chrirr e s ne r s a c u l ar en N i v ea u s chwa n k un g d e s Mee r eswa hren d d e r l e tu e l : z w e iIakrtausende, Geogrephiechc Mitteilungen, Wien 1908; OPCA ENCIKLOPEDIJA JLZ .5 , Zagreb;_R.iil lINOVIC. l st ra ugeografij i Hrvatske; T. PERllKO, Knjiga o lstri, Zagreb 1968.OPCA ENCIKLOPBDlJA J L Z .5, Z ag re b 1 97 5 ; RADINOVIC. l s t ra: u ge.agra f i ji l l r va tske; V. VrrOLOVIC. Iz prol l os t ipoljoprivrede Istre.od antike doXVIll. sto/feca. Zbornik Pcrestine, knj. 1, Porec 1971; T. PERUSKO, Knjiga 0- lstri, Zagreb1968.

15


5/21

s . MLAKAR, Arhitektcnsko-korepozicijskeznacsjke rimskih vila rustika iljetnikovaca Istre Jadranski zbornik, 15-16/1992-1995Secane ] 3-48

vecih razmjestcn ih naselja, p ro laza glavn ih isporedn ih prometn ica, vecih i li man jihcvrsto gradonih pristanista UZ obalu mora i ii pak sarno privremenih uredaja uz obalerijeka Rase iMime za povremeni ukrcaj iskrcaj roba. Naivecaje koncentracija najugupoluotoka., na podrucju pulskog kolonijskog agera , juzno i aka ovog upravno-administ ra tivnog sredista. Gustoca se nasel jenost i, a t ime inalazista uz zapadnu obalupo luotoka od sjevera do Limskog kanala - gran ice agera Parent inske kolon ije, zat im nas jevero is toku prema unutarn jos ti poluo toka polagaoo smanjuje, te je u s redisn jo j I st riogranicena na malobrojne usamljene nala ze lokacija , uglavnom uz prometnice ili sepotpuno gobi. Veca gustoca nalaza pokriva manji pojas zapadne istarske obale ipriobal ja neposredno juzno ad Poreca, s jedista kolon ije, oko samog grada te obuhvaca iobalni dio sjeverno od grada do usca rijcke Mime. Zatim se proteze valovitompovrsinom HZ jumu obalu rjjeke u pravcu sjeveroistoka u unutarnjost do granicaprostiranja poreckog kolonijskog agera 5 ( 81 . 1).

Koncentracija igustoca naseljenosti i te renskih osta taka nala za uz obalu te njenosrnanjrvanje prema breful jka st oj unutamjosti otvara sirok spektar izdvojenih ikomplementamih problema koji obuhvacaj u proce se kolonizacije, rornanizac ijc,gospodarskc organizacije ieksploatac ije u novo uredenim uvje tima gospoda renia, aposebno pi tanje gus toce nasel jenost i i stanje etnickog sastava stanovnistva nacenturiranim inecenturiranim dijelovima kolonijskih agera injihovim neposrednimgraoicnim i udaljenijim podruejima."

Medu znacajnim brojnim ciniteljima za srazmjerno dobru sacuvanost brojnihter ensk ih os ta taka svih vr sta gradev inskih ob jekata , uz povoljne pri rodne uvjete i b lagezime s malo padavina. , treba istaci raspolozivost dovoJjnih kolieina kvalitetnog irajnoggradev inskog mater ijala. Svi su ob jekt i gr aden i od domaceg kamena vapnenca, cvrs togu svojo] strukturi, otpornog na klimatske uvjete ipromjene, kamena koj i se veoma lakoobradu.je. On je pruzao majstorima zidarima najsire mogucnosti da istaknu svojezanatsko znanje, usavrsenost iumijece u gradnji velikih gradevinskih objekata ilicj eloviti h njihovih sklopova sa zamjernim povrsinama zidnih pl oha oblikovaoih oddobra i Ii s labi je obradenog loml jenog kamena, vecih i li man jih dimenzija, uglavnompravi lnih obl ika , s laganih u zidne plohe velikih povrsma u prav i1nim horizon ta lnim

P. KAl'lOLER, Dd l ' an t ir . o ag ro pa r en t ino , Isrsi... 3, 1848; P. KANDLER, Notiiie ssoncne d i P o ta , Parenzo 1876; B.SCHIAVUZZI, AtTal'erso, C I T e . ; B. SHIA VUZZ I .A g rD d i P o l a , n o t tz i e a r cl t eo l og ic he , AMSI, 2311908;B. BENUSSJ, Danean.otazjoni di A l ber t o P u s c h' ; p er l a c a r ta : a r c ti e o tog tc a : de.Wlstria, Archeografo Trestino, III S., Vol XIV ITrieste 192?/2B ;A. DEGRASSI, lnscr ip t iones Itaiiae, X. f. 2: Parentium, Roma 1934;B. FORLA.1TI TAMARO, Inscr ip t iones ltaliae, X, r.l - pol a c t Ncsac ti ur n, Roma 1947; A GNIRS , Rfjmische Ans iedl !- lf .!gen zwische/J Pow Wid Rov igno, Milt. ZK, 1901; AG.NIRS, A nt ik e S ie dl ig sp li Jr z, e i m K us te ng eb ie t z wis ch en R ov ig no u nd C an al e d i L e me , M it t, Z K . 4 , 1 90 3 ; A . G l' \T (. RS ,ZurTopograptue der ager Polensis: Piorianum bei Polo, IAX,. 2. 1908.;A. DEGRASSl1 J porti romani, o.c.; S. MLAKAR,Anticka Pula, c.c.: ~. MLAKAR. ISIrIl t.I amici, O.c.S. MLAKAR. lura u ant ici, c.c.; R.l\ .1ATTJASIC. Age...untiCkih kolonija Pola iParentium i njihova naselfenost ad J. do3. st. 1U;., Dubrovnik 1985. (m eg i st ar s ki r e d, koji mi je autor stavic na raspolagaeje nil. ce.mu mu iskrenc zahvaljujern.); M.SEGVIC, Ne k i o b l ic f r oman im c i je s t a novnm va pa r en t in s ko gage ra , Zbomik Porestine, 2, Porco 1987; J. ~AEL, E ta p e uadmin is i ra ti vnom razyoju . r imskng grada :Pmenliutrl, Zbomik Pnrestine, 2, Pored 1981.

16

s . MLAKAR, Arbitekronskc-kompozlciiskeznadajke rimskih vila rustika I ljetnikovaca Istre Jadranski zbornik, 15-1611992-1995Strana 13-48

IU iU

Sl. 1 . Is tra , Kolon ij ski ageri : 1. Polo, II. Parentium, ill. Tergestae; gustoca nalaza rimskearhitekture inaseljenosti.

Fig. 1. Istria. Colonius' ugers: IPo la , II Parentium. ill Tergestae; density ofRoman architecturalremains and population density.

17


6/21

S. MLAKAR, Arhitektonsko-kornpozicijskeznadajkerimskihvilarustika iIjetnikovacaIstre

Jadeanskl zbomik, 15-1611992-1995Strana ]3-48

slojcvima iste debljine i s pravilnim rasporedom sIjubnica. Cvrstoc i z ida i njegovojtrajnosti pridonijelo je mnogo imalterno zidno vezivo pravl jeno po klasicnom rimskornreceptu od kva lite tnog ista rskog vapna," Ta se cvrst oca posebno oCi tuj e u izgradnjiveli ki h sta lni h vodoopskrbnih objeka ta, termalnih bazena, c isterni i spremnikaizradenih u tehnici OpUS signinum.8 U tom istom kamenu obl ikovali su majstori k lesarlsve vrste arhitektonskih iplast icnih dekorativn ih elemenata za ukrasavanje interi jera ieks teri jera gradevinskih objekata te izr adu umjetnick ih i umjetnoobrt rrih predmeta zaoplcmcnjivanje ipost izavanje cje lokupnog harmonickog estet skog ugodaja iskladaobjekata injegove blize okolice,

Trajnosti sacuvanih ostataka svih vrsta gradevinskih objekata pogodovala je iblizina za dovoz kvaJitetnog dopunskog gradevinskog matcr ijala keramickc proizvodnjeiz s tandardnog inven tara na nalazis tima: tegula, kanalica , podnih opeka svih d imenzi jaioblika, tubula iostalih keramickih proizvoda potrebnih ikoristenih u gradevinarstvu.Oni su u pravilu uvozeni iz grncarskih radionica s podrucja akvilejskog agera igrncarskih centara s istocne obale srednje Italtje, U naivccem braju evidentirani suproizvodi iz grncarske radionice Pansiana ad najstari jeg ob lika ziga Pansae ViN dokraja djela tnosti ove grnea rskc radionice u vri jemc Carstva, z atim A. Faesoni, C. THermerotis, Q. C l . Amb ro si 9 i konacno C . L a ec a ni i B a ss i, cija se grncarska radionic analazila u Fazani kra j Pule,te brojni h drugih radionica kojih se zigovi javljaju nanalazistima istocne obale Jadranskog mora i dublje u unutamjosti Balkanskogpoluotoka. " Pored grncarske rad ionice G. Lecan ija Basa u Fazan i, g rncarski p redmct iizradivali su se u manjim kolicinama i u man jim radionicama u sastavu velikihzcmljisnih posjeda za vlastite potrebe," a sve HZ koristenje domace gline, Glina se i

VITRUVII POUONIS, De arc tu t ec tura : t i bri decem, LlpsiacMDCCCXCL Prijevcd Dr. Matija Lopac. Sarajevo 1951 (dalje:"VITRUVIJE - LOPAC), knj . VI' i V II ; J . DURM, I Ia nd b uc n d er A r ch ue au r. 11, 1892; G. LUG-Ll, l . .. a t e cn i ca e d il i 7. iaromano, I , I T, R om a 1 95 7: M _ SmC.Antic1dgrad ..,o.c.VITRUVlJE-LOPAC, o.c.: A GNIRS, Romisc ll e . Wa . t 'J er veT so tg ! -l ! . lg sa n l a, gM ilr! sudiichen lstricn, P o l a 1 9 D1 ; A. GNIRS,Beispiele der antiken Wll.>sel llersorgrmg nus dem isuiscneu Karsttande, StrenaBuliciana, Split 1924.C. GREGORUITI, La f igul ina imperiale Prmsiana di Aqr.l ileia. ed i prodotti fittili dell'Istria; AMS I; 2 , 1 S3 6; C .GREGORUITI, Le morche di fabbrica del lateriii diAquileia, Archeografo T:rie3tino.N.S .Vol. 14, 198-3;R.MATIJA!hc.1 A p ro dta io ne e d iI c om mer cia d ei te go le a d A qu iieia . An t ic h it a A l so a dr i at ic h c. XX1 X / I9 8 7 ; B. SLAPSEK, Tegula: Q.Ctadi Ambrosi. Situla, 14115,Ljubljana 1974; R. MATIJAS1C. Cronografia dei bolli kuerisi de1!afigulina Pensiana nelleregioni odriticue, M EF A + 9 5. 1 98 3.

10 A. GNlRS, E m " r~m;'r. lw Tonwarenfabrik in Fasana be; Pala, JAK , 4 , Wi en 19 10; A. Gr--.'lRS,Gtsbungen undUntersuchungen ill d er P o le sc mu Il l, F as an o, N eu e F U' fi de ( ju s d er Fig/ina des C. Laecanius Bassus, JOA!, 14, 1911; R.EGGER. Carinria. 11140, 19:50;M. NIKOLANGI, Zadnci podmorske arheotogije u istocnom Jadronu, Pornorski Zbornik, 3.l.adar 1965; A. DEGRASS1, L 'es po rta sio ne d i o lio e o liv e n el l' ~ti1 romllUJ. AMSI, N ,S . 4 , 1956; S. PANOERA, Vitae co tl om i ca d i A q u. il ei a ill e t i! r o man o , A q ui le ia 1 9 57 ; S. P .ANCIERA, P at ti e c on ie rc i n c ll 'A l to A d r ia ti c c, AntichitaAuoadeiat iche, I I, Udiue 1972; ~. MLAKAR. I st ra u ant ic " o.c.; D. VRSALOVIC, lstralivcmfC1 i z ( 1 , r t i t a podmorskiha rh eo lo k ih s po m en ik a : u S R H r va ls ko j. Zagreb 1974.

11 A. GNIRS, Bine rtJmische TanWllrerl!abrifc. o.c.; A. GNIRS, III, Fasal1a, Neue Funde... 0.0.; V. JURK lC. CelVar Foree.R im sk a v il a n wi ka , l \r hc ol o- il ki p re gl ed _, I S , B e o gr ad 1 9 76 : V . ruRKIC. ScalJi in u na p aT te d el la v U /r J .r ti st ic r 'l r om a na aCerwm1 . [ ' a r ta pT es sa P a r en z o. Campagna 1 97 6- 19 78 , A C RS , I X , R O Yi gn o Tr ic .s tc 1 97 8- 19 79 G rs da ia '> pn rv e. v m. P ul il1979; V. mRKIC. C13.rvar, Forec, lsl ,.a - rimska v i la r u s li k a. Arheolos~d pregled..21, Beograd 1980; V. JURKIC, Rimska

18

S. MLAKAR, Arhitcktonsko-kompozicijskcznacajkc r imskih vila rustika ijctnikovaca Istre

Jadranski zbornik, 15-1611992~1995Strana1348

uvozila, jer na 0Vll ciI1 ienicu ukazu ju i nalazi velike kolicine sivozelenkaste glinenadene u sas tavu objek ta vel ike grncarskc radion ice C. L. Bassa 11 Fazani, koja je radilau 1. s t. p . Kr.li

3. VILE RUSTIKE I UETNIKOVCI VITRUVIJEVI PODACIArhitek tonsko kompozici jski dementi vi la rus tika i r askosmh ladanjskih dvoraca

koji se krecn u sirokom rasponu od skromnih jednostavnih dvorist a na stupovima dorazvijenih pc ristilnih loda koje se cesto redaju i u nekoliko e taza, ujedno su nositel jiraznovrsne i profinjene arhitektonske dekoracije: kapitela, svih u rimskomdekorativnom invent aru primjenj ivanih stilova bogat a ukra scnih zidnih vijenaca,glatkih i rasClanjenih arhitrava i frizova. U " ow skupinu t reba pribroj it i kamene vratne ip rozor skc okv ir e, posebnc u ise u interi jerima ieksterijerirna gradevinskih objekata,prostrane eksedre kao i svc ost ale dije lovc gradevina koje su na bilo koji nac in pruza lemogucnost c Ia se na njima izvede bilo kakav oblik arhitektonske ill druge dekoracije.

Posebno bogatstvo dekoracije inter ijera pokazuju prostor ijc za stanovanje, posebnoone rezidencijalnog i reprezent ativnog znacaja u dvorc ima izricito l adanjskogkarak tera , To cine u prvom redu mozaici izvedeni u f ino j i ii gmbljoj obrad i, jednobojn ii ii u s irokom spekt ru pol ik romi je , u prvom redu kao podna, r jede kao zidna dekoraci ja .Dekoraciju zidnih povrsina cine 11 velikoj mjeri zidne slika rije harmonickogkolor istickog ugodaja izvedene u uobicajeuoj ornamentalno dekorativnoj ternatici , kojaodgovara odredenim, trenutno vladajucim obicajima Hsirokom rasponu rimskih fresko-slikarskih stilova ii i nji hovog prolaznog proz imanja. Brojni su na Jazi raznolike ,jednobojne i polikrome stucco dekoraci je , zat im glatke ukrasne Ietvice iplocice zaoblaganje zidova ipodova izr adene od bijelog mramora iiimramora u boji, mahomuvoznog porijekla, kaji taka zaokruzuju bogati inventer nalaza dekorativnih elemenataistraZcnih gradevinskih objekata.

Ove gradevinsko tehn icke znacajke u izgradn ji i obradi z idnih povr sina , bogatstvo,brojnosti i raznovrsnost te umjetnicki domet u kvalit eti izvodenja i nte rne i ekste rnedekoracije ne mogu se pretpostav it i i pr ihvati ti kao isk ljucive osnove za ranu izgradn jupo jedinih gradevinskih objekata , e ij i su ter ensk i ostaci sacuvan i. One su u prvom reduodraz- zana tske vje stine, umjctniCkog nadahnuca , usavrsenost i i umjeca majstora uobradi raspolozivog mater ijala, bez obzira na vrijeme izgradnjepojedinih gradevinskihobjekata u razdobljn trajanja r imske vladavine.

gospodarska vila tI Cervar Porlu kod Poreea, His1.ri.


7/21

s . :MLAKARt Arhitcktonsko-kompozicijskeznacajke r imskih vila rustika ilje1njkovnca Istre Iadranskiwornik,15-161199Z-1995Strana 13-48

Isticanjem gradevinsko-tehnickih znacajki istrazenih terenskih ostatakagradevinskih objekata, trajnih svjedocanstava rirnskog graditeljskog umijeca idostignuca, nikako se nc smije mimoici njihovn tlorisnu koncepc iju kao osnovnumatr icu i regulat ivnu komponentu cje lokupne arhl tektonske kompozicije u izgradn jisvake vrs te gradcvina , Vi truvi jc , pisac gradcvinskog kodeksa r imskog gradi te lj stva izvremena Augus ta , i st ice dvor istc i njegovu funkciju kao sredisnj i arhi tektonsko-kornpozici jsk i e lement , kao glavni sastavni d io iokosn icu tako reci svakog a naposegospodarskog gradevinskog objekta." Oko dvorista se svrstavaju prostor ije, cijeliobjekti, pa i njihovi sklopovi koji su medusobno Iunkcionalno povezani tejednostavnoscu odgova raju namjeni svakog odredenog gradevinskog kompleksa.Uocava se da sc tlorisna koncepcija iarhitektonska kompozicija r irnskih ruralnihgradevinskih objekata na nasem tlu javlja u sirokom rasponu od jednostavne donaislozenije arhitektonske kompozicije nastale rcdanjem prostor ija, a cesto slaganjemcijelih namjenski odredcnih sklopova objekata, Osnovna tlorisna koncepcija kaocje lokupna s lozena arhi tektonska kompozicija jcdnog zaokruzenog gradevinskogobjekta zastupljena je u sirokom rasponu od nesimetricne i ncujednacene aglomeracijeprostorija oko njegova sredista pa do pravilnog skupljanja objekata u cjelovituarhitektonsku kompoziciju odredcnog jcdinstvenog gradevinskog kompleksa nastaloglogicn im sli jcdom primjcne funkcionalnost i i namjenc pros to ri ja , zgrada i Ii nj ihovihsklopova, koncipiranih najcdnoj osnovnoj llorisnoj matrici i ukomponiranih u skladan iestetski efektau arhitektonski ritam.

Vi truv ije je ses tu knj igu svog djela " De a rc hi te ct ur a l ib ri d ec em " posvetio izgradnjikuca, Vee u petom poglavl ju kn jige iznos i nekol iko opcih upu ta , a u ses tom poglav ljupreciznije govori kako treba graditi na selu gospodarski dvor - vilu rustiku.!" Vitruvije,ne moze b it i sumnje, tu sazima tradiciju, provjerene tlorisne osnove, saznanja i stecenaiskustva r imske graditcljske djelatnostL Daljc, 011 u nastavku donosi okvirna pravila iiznosi savjete za izgradnju, moglo bi se reci, tipiz iranog gospodarskog dvora - vilerus tike , ko ji t reba na najbol ji moguci nacini i sto cje lovi ti je zadovol ji ti opce po trebczemljisnog posjeda mjeiiovitog, visegranskog nacina gospodarenja kakvi su na italskomtin postojali IIvrijeroe kada je Vitruvije zivio ipisao svoje djelo ikada je oblik klasicnelatifundije vee bio postupno u propadanju.

Prema Vitruviju, velicinu i opremljcnost takve vile rustike odreduje velicinazcmljisnog posjeda iaspolozivog obradivog zemljista u njegovom sastavu.

Osuovni element tlorisne koncepcije i cjclokupne arhitektonske kompozicije takvoggospodarsko-proizvodnog objekta - vile rustike, cini sredisnje dvoriste kao njegovglavni sastavni dio, ciji je najoptimalniji oblik, prcma Vitruviju, cctverokut - kvadrat iiipravokutnik, Uz st rane dvor ista, uskladene sa st ranarna sv ijeta, r edaju sc namienski

13 VITRUVTJE-WPAC, -DcC.1 4 . V I T RUV l JE - L O PAC , . o. o .

20

s. MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicjjskeznaeajke r imskih vila rustika ijetnikovaoa Istre Jadranski zbornik, 15-16/1992-1995Strano 13-48

odredene prostorije, onaka kako ih Vitruvije nabraja prema stranama sredisnjeg'dvorista: susionice, sjenike, druge prostor ije za spremanje sijena istocne hrane. Stupe isl icne pros tor e, prema Vi truvi ju t reba gradi ti izvan dvor ista radi s igurnost i od pozara .Istrazujuci tlorisnu koncepciju icjclokupnu arhitektonsku kompoziciju vile rustike nabrdu Kolci otoka Veli Brijun, A. Gnirs je prema Vi truvi jevim parametr ima izr adioodgovarajucu t lo ri snu matr ien takve v ile rust ike, p ri Geron je utvrd io vel iku s licnostob jekta, gotovo potpuno istog osnovnim premisama Vi truv ijevim kanonima, a r azlikepostoje samo u ncva znim detaljima. 15

Rimske vile rustike gradene rastresito, negdje gusce , negdje riede na zapadnomobalnom i uzem priobalnom pojasu Istre gradene su u drugoj polovini 1. st. pro Kr. ,nakon Augustove pobjede u gradanskom ratu te u prvoj polovici 1. st. pro Kr, za vrijemeAugustove obnove i u vrijeme vladaviue Julijsko-klaudijevskc dinastije, Tada je usistemn rimskc poljopr ivrednc proizvodnje vee davno proslo vrijeme sitnog posjeda, pase na novoosvojcnom teritoriju u okviru novocenturiranih kolonijskib agera uvodimodema plan irana pro izvodn ja pr i ko jc j se maks imalno kor iste pedoloske osob ine t la ,njegov geomortoloski oblik iklimaktoloski uvjeti za gajenje onih vrsta poljoprivrednihgrana ko je B U u novoj gospodarsko-proizvodnoj organizaci ji na jed inicama srednjevelikog zemljisnog posjeda bile sposobne davati sto vece kolicinc proizvoda potrebnihza zadovoljavanje vlasnika posjeda injegove radne snage, a osiguravale su i odredeneviskovc za trtiste.Dosadasnja is trazivanja gospodarsko-protzvodne funkcije terensk ih os ta taka v ilarustika na istra zivanom zemljopisnom prostoru Istre dala su znacaine ipouzdanerezultate, Medu njima mogu se identif icirati vile rustike opremJjene za specijalizira IlUjeduogransku poljoprivrednu proizvodnju: vina, maslina imaslinovog ulja u obalnom isi rcm priobalnorn po jasu , kori stec i p ri tom opt imalne k1 imatoloSke, pedo loske i opecpri rodne uv jete za uzgajanje ove vrs te pol joprivrednih ku ltura , Za b lizc i dalje zalede ~unutarnjost obradcnog podruc ja, mozc sc prctpostaviti nzgoj odgovarajucih vrstazitar ica i bavljenje stocarstvom, Svakako je znacajno uociti daje najveci dio vila rustikabi 0 prilagoden mjesovitoj poljoprivrednoj proizvodnji, kod koje je vodeca grana,prilagodcna prirodnim i opcim uvjetima bila njcgovana u takvom opsegu da je uzzadovol javanje dornacih pot reba donosi la i odredene kel ic ine viskova za t rz is te ; nju sudopunjava lc pratecc, komplemcntarne privrcdne grane za zadovoljavanje potrebavlasnika injegove Iamilije rustike, l6

1S VITRUVIJI ; i .-LOPAC, o.c.; A. GNIRS , Forschsngen imsadl ichen lstrien. I f, Grahugen am Monte C{}li .~i, a h rc s hc f tc , X I ,B e ib l . .W i e1 1 1 9 08 ; A GNIRS , I sm s clw De iY p i el e ft ! r d iB.FDr/N. e. 1I d.e.rl1ntikrMJli.~ch.e_nilla rustik;a,lAK, 11 , Wren 1908;A.GNfRS, Bil l r(jmiscli .er Me.ierhoj aUf dcr inset Brioni Gm/ide. , B.LZc:irung, In6, BriOlliTPola 1910; A GNIRS ,For.)clwl1.g~l1.lbe.ranliken Villebau inSadislrien, lalrres-hefte.XVIII, Beibl., Wien 1915; S . MLAKAR Brionski arhipe[agJIsl ;u'sk.i rr . .ozaik, ill. 4 -5 , P ul a 1 96 5.

1 6 M .l . R O ST OV TZ E J- lP , Socfal-und Wirtsdu1ftgeschichle des Rom!sclielI Kaiserreich, I t T I , 1 9 0 4.

21


8/21

s . i\rQAKAR, Arbttektonsko-xompoziciiskewaeaj ke r imsk ih v il a r ns ti ka ijetntkovaca Istre Jadranski zbornik,

15-16/1992-1995Strana 13-48

Rimskc vile rustike su u Istri sredista i *dista vecih zcmljfsnih arondacijaspec ijaliziranog iii rnje sovitog oblika gospodarenja. Pored funkc ije iskIjucivogospodarsko-proizvodnog karaktera , mogu imati i fnnkciju ladanjskog znacaja Sraskosnim starnbenim iii rezidencijalnim, cesto i reprezentativnim dijelom zapovremeni boravak vlasnika iujegovih gostiju, koji su daleko od gradskog zivotaprovodi li bezbrizan i ugodan zivot . Trcca funkci ja raskosnih v ila rust ika oci tovala seiskljucivo u ladanjskom karakteru,

II. RIMSKE VILE RUSTIKE I LJETNIKOVCI ISTRE1. VILE RUSTIKE VISEGRANSKO-A!.JESOV1TOG NACINA GOSPODARENJA

1_1Vila rustika Sekstija Apuleja Hermija u Labincima kod PorecaMedu nalazima rimskc ruralne a rhltekture u Ism su i tcrenski ostaci vile rustike

Sekstija Apuleja Hermija (Sex. Appuleius Hermias), sjediste posjeda mjesovitog nacinagospodarenja u blizini scla Lahinci, oko 15 km sjcveroistocno od Poreca nacen tur iranom di je lu agera Co lo n ia e I ul ia e Paren i ium. Tu je godiue 1908. prilikomkopanja jama za novo sadenje v inograda s lucajno nadena ploca s re ljefnim pr ikazompoprsja Libera i posvetnim natpisom bozanstvu, Uz poprsje bozanstva, koje jezaogrnuto klamidom, na ploci se na laze brsljan, tirz i pantera - prated simboli bogaLibera. Natpis svjedoci 0 izgradnji svetista: L ib era A ug usto S ac ru m S ex tu s A pu le iu sH erm ia s fec it a so lo P ol lio ne et A pro II c on sul ibu s - Libem bozanskom podize svetisteo svom trosku Seks Apule j Hermija, kada su bili Polio iApro drugi put konzul i; to jestgod. 176. pI. Kr. , za vri jeme vladavine cara Marka Amel ija17 (51. 2)_

Kada je godinu dana kasn ije, godine 1909 . na istom mjestu provedeno arheoloskoiskapanjc, otkriveni S11 terenski ostaci vile rustike srednje vclicine, koja po svojojtlorisnoj kompoziciji i osnovnoj arh itektonskoj matrici pr eds tavl ja asi rnetr icnuaglomeraciju funkc ionalno odrcdcnih prostorija. Bila je srcdistc i sjcdistc manjegzemljisllug posjeda s mjesovitim oblikom gospodarenja: uzgajanja vinove loze, maslinei gajenje stoke, Arlritektonski funkcionalnu cjelinu sacinjavali su: jednostavno sredisnjcdvoriste manjih dimenzija ciju su krovnu povrsinu nosila cetiri potporna stupa; usredistu dvorista nalazila se cisterna, koja je u ostacima ruralne arlritekture na podrucju

17 P .STlCOITI . Ep;graf l mma." dIm;a, AMSI, XXIV; 1.I ., XII I, 232; F. BABUDRI, La ' ; U . rustica di SeS!VAp"ie;vErmia, presso S. Domen.ica di Yisinada, AMSI XXXIl , 1920; A . GNIRS , Romiscke Wa"seil'ersorgungsunlagen imsud l ichen l s t ri en , Pola 1901; A. GNlRS, B e is p ie l e d e r a r u ik en Wa .s s er v er s o rg l .l l 1ga u s d em i s tr is c hen Ka r st ion d e, StreneBuliciana, Sp1il1924; S . MLAKAR, Rimski gradevimki fc"oml l le! rr ; t interijeri rim'>kihvila lUI Porestini, Zbornik Porcstine, 2,Poref 1987.

22

s . :MLAKAR, Arhirektonsko-kompozicijskcznacajke rimskih vila rustika ijetnikovaca Istre Jadranski zbornik, 15-16/1992-1995Strano 13-48

Is tr e jedan od glavni jih ir edov it ih sas tavnih d ijelova s luzila je za opskrbl jivanjevodom koja se skupljala s okolnih krovova objekata.

SI. 2 . Lab inci , nntpisua ploca 0 izgradnji svetista Libera AugustaF ig . 2 . Lab inei , inscrip tion speak ing of Liber Augustus' sanctuary construction.

Vrijernc izgradnjc ikoristenja vile rustike Seksa Apuleja Hermija odreduju: srebrnidentat iz god ine 84. p r. Kr. , zat im zav je tna ploca bogu Liberu koju je pod igao Seks ti jc. Apulcj Hermija za vri jerne v ladavine cara Marka Aureli ja godine 176. pr_ Kr ., tonalazidrugih novaca koji sczu u vrijcmc sve do godinc 211. p. Kr., 1j. do smrti cara SeptimijaSevera . Tako se moze donja granica kori stenja ove vi le rust ike pornaknu ti sve do godine21Lpr. Kr., odnosno sve dok su novci cam Septimija Severa bili Uopticaju kao vazeccplatezno sredstvo (s1. 3.)_1 ,2 . Vi la rus tika u ,%ani kod Pule

Osnovnu tlorisnu koncepciju i cjc lokupnu arhitekronsku matricu vile rustike uSijani, nekoliko kilornetara i;tocno - od Pule, c ini veliko sredisnje dvoristc gotovokvadratnog oblika, koje sa tri strane u cijeloj njegovoj duzini zatvaraju izgradcnigradevtnski blokovi s namjenski odredenim prostor ijama, dok cctvr tu strauu

23


9/21

S. MLAKAR~Arhitektouskc-kcmpozicijskeznacajke rimskih vila rustika i Jjetrrikovaca Istre Jadraneki zbornik, 15-1611992-1995Srtana 13-48

Sl. 3. Labinei, vila rustika Sekstija Apuleja Hermija: a) manje dvoriste sa cisternorn, b)sr ed is nj e n atkr iv eno dvo ri st e, c) sp remi st e, d) kuhinj a, e) t ro di jclna pros to ri ja o di jcl jc nalezenama, f) u lazn i p rostor , g ) s ta la ( tlor is : F . Baburdi).

F ig . 3. L ab in ci , S cxt ius Apu leius Hermias' villa rustica: a) smal ler court yard with cist er n, b)cent ral roof ed court yard, c) store-r oom, d) kitcben, e) room divided i nt o three parts bylczens, f) entrance, g ) s table (ground p lan: F . Baburdi).

cjelokupnog kompleksa vile zatvara zid, gdje se nalazio i glavni ulaz u objekat.Simetricni razmje sta j i medusobni odnos pa rale lni h gradevinskih blokova s prednjestrane zatvara starnbeni blok smjesten vise-manje asimetricno u arhitektonskukompoziciju cje lokupnog gradcv inskog kompleksa. Kornunikaci ja izmedu pros to ri ja(cija jc uarnjena utvrdena nalazima): kuhinja s ognjistem, stambene prostorije,spremiste za zi to, staj e za konje , goveda i sitnn stoku te ostalo, vrsila se kroz srcdisnjedvoriste. Na osnovu nalazima utvrdenih podataka 0 namjcni prostor ija, v ila rust ika uSijani kod Pule pripadala jc posjedn iskljucivo proizvodnog znacaja i mjesovitog nacinagospodareuja u okviru poljopri vredne proizvodnjc,

Prema podacima koje pruzaju prateci nalazi , medu koj ima je o tk ricc vcl ike kol ic inetegula sa zigom Tib. C/.Neronis Pansiana, A. Gnirs, koji je vodio iskapanje, izgradnjuove v ile mst ike odredu je u prvu po lovicn I. s t. p. Kr . i ii odredeni je u vri jeme vladanjacara Nerona'" (51. 4).

IS A. GN IRS, lstrisct ie Beispiel, fur die F or m e n d er a nt ik rt tm is ch en V il la r us uc a, JAR, Wien 1908; C. GREGORUTfJ. I .emarctie di fahrica del laieriti diAquileia. Archeografc Tricst.:ino,N.S. , 14/L88S.~S. MU\KAR. , Istva u amici, o.c.; M. strrc,

24

S. :M.LAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskcznacajke rimskih vila rustika ijctnikovaca Istre Jadranszl zbomik, 15-1611992-1995Strana 13-48

~ ~ -5 1q- - 1""1C C d ~

b b f J I "I "bI . f e SiI rTg

Sl . 4. Sijana kod Pul e, vila r ustika: a) srcdi snje dvoriste, b) st ambeui prost or i, c) sprernisra zaii to, d) stala za konje, e) "t al a za sit nu stoku, f) u lazn i ves tibu l, g ) ogn jiste, h ) p rigradenakula iprostor za robove (tlor is : A. Gnirs-R, Matijasic),

Fig.4. Sijana near Pula, villa rustica: a) cent ral court yard, b) dwelli ngs, c) gr anar y, d) hor sest ab le , e ) ca tt le st ab le, f) entrance ves tibu le , g ) hea rth, 11 ) annexed fortres s and s laves'qua rtets (ground p lan: A. Gnirs -R. Matijas ic ),

1.3. Vila rustik:a uRadekima kod Pule

Terenske ostat ke vile rustike u Radekirna , na lokal itetn udaljenom oko 8 krnsjcvcroisticno od Pule, Istrazivao je A. Gnirs 1906. godine.

Po tlorisnoj koncepc ij i iova vila rustika spada u grupn simetricnih gradevinapravi ln ih obl ika cije s rcdisn je dvoriste sa t ri s tr ane zatvara ju gradevinski b lokovi , dokcetvr tu suanu zatvara zid . U sredistu dvorista b ila je locir ana cis terna za prihvacan jeatmosferskih voda, koje su se skupljale s okolnih krovova. Odredivanje funkcijepojedinih prostorija iIi cijel ih gradevinskih b lokova kao igospodarska specijalizacijaposjeda kome je vila rust ika pripadala nije bil o moguce odrediti zbog nedosta tnihnalaza i velike ostecenosti terenskih ostataka. Medutim S obzirom na pedoloski znacajokolnog zeml ji sta i opec kl imatske i h id rometcoro loske uv je te moze se pretpostavi ti Cia

A n ti ck i g ra d . .. , o.c .; R. }...iATIIA~IC;Ag~ri (Jnti ,Ydh kolonija ..., 0.1;:.; M VASIC, Ramiscke v m e . n . v om T yp us V il la . hwictt.aufjugoslavischem Boden, Archeclogia Iugcslavica, XI, Beograd 1910. .

25


10/21

S . MLAKA.R, Arhitektonsko-kompozicijskeznacajke rim skih vila rust-ileaijctnikovaca Is-in;

Jadranski zbornik, 15-1611992-1995Strana 13-48

je na posjedu, kome je ova vila rustika pripadala, prevladavao visegranski nacmgospodarenja. Prema gradevinskim znacajkama, iako oskudnim, A. Gnirs je izgradnjuov e vile rus tike dat irao u 1. s t. p . K r. \9 (sl. 5).

S1. 5 . Radeki kOO Pule, vila rustika: a) srcdisnje dvoristc s cistemom, b) stambene prostori]e(tloris: A. Gnirs)Fig. 5_ Radeki near Pula, villa rustica: a) c en tr al cour tyar d wit h c is te rn , b) dwe lli ngs (g round

plan: A. Gnirs).

2. VILE RUSTIKE SPEClJALlZIRANOG OBLIKA GOSPODARENJA2 .1 . Vila rust ika na brdu Kolei na Velom Bri junu

Na blagoj uzvisini na brdu Kolci, blizu istocne obale Velog Brijuna, istrazeni su1907, godine ter ensk i ostaci p rost rane v ile rus tike (s l. 6 ). Arh itek tonska osnova objektaori jent iranog u pravac s jeverozapad- jugo is tok sas to ja la se od pravi lnog kvadratnogdvorista, koje je sa tri unutarnje s traue pratio por tik sa s tupov ima gradcnim od kamenihsegmenata . Tri strane dvorista: istocnu, juzuu j zapadnu zatvara ju n s imtericnommedusobnom odnosu gradevinsk i b lokovi , dok cetvrtu, to jes te s jevernu s tr anu zatvarazid . Sa dvorista i port ika b io je s lobodan pri laz u po jedine gradev inske b lokovc, U blokukoji je zatvarao cijclu zapadnu stranu dvorista iportika bile su prostor ije za stanovanje.

19 A. GNIRS , Istriscne Beispiele .... o .c .: ~ . MLAKAR . lstra: U ontict.: D~,~ M. VASIC , R o mi sc he V ii le n" ., o.c.: R.1v1A.TIJASIC,o.I'. ;

26

S. MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskeznacajke r imskih vila rustikn ijetnikovaca Istre

Jadranski zbomik, 15-16/1992-1995Strana 13-48

SL 6. Kolci na Velom Brijurm, vila rustika: a) dvoriste, b) portik, c) stambcnc prostorije, d)hodnik, c) prostorije za dopremu iobradu maslina, f) tijesci za cjedenje ulja, g) prostorijaza zag ri javanje vode, b ) spremist e z a ul je ,

Fi g. 6. Ko lc i on Ve li Br ijun, villa rustica, a ) courtyard , b) port ico, c) dwel lings, d) hall, e) a re afor del iver ing and process ing olives, f) oil presses, g) water heating room, h) oil store-room.

Uz prostore za obite lj rustiku bio je izgraden istan vilikusa (villicus), upravitelja inadzorn ika, koj i je moran b il i p ri su tan na tako velikom gospodarsko-proizvodnompogonu speci ja lizi ranog nacina gospodaren ja i preradivanja proizvoda. Neke odprostorija , otvorene ka srcdisnjem dvoristu sluzile Sll kao radionice za popravakpoljopr ivrednog onida, raznih alata idmgih pomagala potrebnih za obavljanje vanjskihiuuutarnjih radova na posjedu te kod spremanja iprerade plodova.

U procelnom dijelu bloka nalaz ile su se prostorije u koje su se dopremale masli ne ipripremale za mljevenje, Zatim slijede pros tori mlinova, a odmab zatim je hilapodignuta prostorija sa cetir] prese, Uz baze presa u podu su nadena niska okruglaispnpcenja na koja su se polagale platnene bale iii stavljali kosevi napunjenimas linovim komom za t ijesten jc , U tri pros to ri je , p rizidane s van jske s tr ane prostori je spresama nalazil i su seuredaji za zagri javanje vode za pol ijevan je mas1inovog koma radilakseg i potpunijeg cijedenja ulja. Izmedu baza za ucvrscivanje vertikalnih nosacapreluma (stipites) i baza za pol aganje bala i li koseva s maslinovim kornorn nalazio sekana! uk lesan u kamene blokove koj i je pr ihvacao isc ijedcno ul je iodvodio ga u bazcn(laws) koji se nalazio u produzetku, gdje se ulje talozilo i cistilo, da bi se zatimprenos ilo u vel ike zemljane pnsude (dolia) u spremisnu pros tor iju ko ja je zapremalacijeli istocni trakt gradevine. .

27


11/21

s : MLAKA.R, Arhitekton~ko-kompozicijskezoaf:ajke r imskih vila rustika iIjetnikovaca Istre

Jadranski zbornik, 15-1611992-1995Strana 13-48

Po svo jo j gospodarsko-pro izvodnoj s truktur i je pos jed, kojeg je s rediste bi la ova v ilarust ika , b io ori jcnt iran isk ljucivo na uzgoj mas lina i speci ja lizi ran za pro izvodnju u lja 11ve likim kolic inama , svakako za t rZisnc potrebe. U sprcmistu za ul je naden j c odlomakdolije s ugrcbenom broj korn LXIS , st o se bez sumnjc odnosi na zapreminu jedne t akvcposude, a to i znos i 61 i po lovicu amfore Hi 1321 I itara u lja po jedno j posudi , s to b i kodpe l punih posuda iznosi lo oko 6_600 Iita ra ulja, a to i za daua snje prilike predstavljaznatnu kolicinu,

S obzirom na nalaze terenskih ostataka brojnih drugih gradevinskih objekata izpIVOg stoljeca rimske vladavine n.a otoku Veli Brijunu, treba sc ii zgr adnju ovoggospodarskog kompleksa vremenski odred it i u 1. st. pr. Kr. Treba uoc iti da A_ Gnirs,iako nije izvrsio potpuno iskapanjc, nije zabiljezio neke naknadne dogradnje ilipreinake , pa je tako evi dentno da je ova vil a rusti ka zadrza la svoj prvobitni gradevnii zgled i arhitektonski obli k sve do kraja svog postojanja, s nei zrni jenjeuim procc somprcradc rna slina i proizvodnje ul ja koja je bil a i osnovna, vodeca itrajna gospodarskagrana kojom su se bav il i tadasnj i s tanovn ici o toka Vel i Bri juni . a tome svjedocc i d rugina laz i pogona za preradu rna slina i dobivanje ulja na otokn Vcli Brijuni i z anti ckograzdoblja."

2,2_ Vila rustika u Velikoj Saraji kod Peroja

Lokal itet Velike Saraje sa pros tr an im terensk irn ostacima vile rus tike nalazi se oko15 km sjeverozapadno od Pule, nedaleko scla Peroj , Danas je potpuno zarastaoosrednjom sumom i makijom. Na podrucju vile izvrseno je 1958. godine pokusnoi stra zivanj e kojim je uoceno dovol jno podat aka 0 t lo ri snoj koncepcij i i c je lov itojarh itek tonskoj kompozici ji v ile kao idovol jno nalaza za odrcd ivan je namjene vecinen jenih prostori ja . Gradev insk i kompleks v ile gotovo kvadratnog oblika , opsega 46 x 50m, zaprema povrsinu ncsto manju od 2_500 m2. Oko velikog sredisnjeg dvorista, vise-manje s imetricno sa t ri s trane, r azmjes teni su gradevinski b lokovi vi le , c ija je posebnagradevinska znacajka visinska raz lika i s tepenicast i medusobn i odnos pojed iu ihb lokova, Prostor ije s jevcro is tocnog bloka uzd izu se rnas ivnim podgradnim zidovima naeea 4 IIIvisu razinu od sredisnjcg dvorista, dok su ostali blokovi na razini dvorista.

Nalazima u pokusnim istrazivanjima utvrdena je namjena vecine prostorija.Sjevero is tocni b lok s prizidauim aneksom sluzio je za prikupl janje mas lina i n jihovu

20 A. GNJRS, Forschungen im sad li ch ," l st ri en : 11Grabung' " am Mon te Col ts i, Jahrcshcf tc, XI. 1908, A. GNIRS, Einrenuscner Meierhcf aUf der tase l Btioni Grande, Bd.Zcirung, 1/6, 1910; S. MLAKAR,Mu;:eisko komervatorski radovi WIotocf!J Brioni, Muzeji, 11-12, Zagreb 1956157; S . MLAKAR+ Brionski arhipeiag, Istarski rnoaaik, III. 45, Pula ]9{55;~.MLAKAR, Brioni, B rio ni 1 97 1: S. MLAKAR. bum u amici. l .1 . e. : M . I. ROSTOVTZEFF, Sociul-undWirl.Schajlgesciticilte..., OCc~ k GNIRS , Fo r sch unge n ub e r an ti k en VlUenbrw in sadistriell, Jahreshefte, XVlU, 1915; M.:5UIC, Anti':ki grad: . . , c .c .; R. :NfA TIJASrC. Ageri ..., ( ' .L : .; . ~ . MLAKAR, Rurall'la, ladatlj.5kaitvrrifikacijsfcfl. nrhitektura naotoku Ve.liklBriani, M a te ri ja li P DI , 2 , P u la 1 9 79 .

28

s . MLAKAR. Arhitektonsko-kompozicijskezmtcajke r imskih vila rustika i ljetnikovaca Istre

Jadranski zbomik, 15-1611992-1995Strana 13-48

SL 7. Velika Samja kod Per oja , vi la ru stika: a) dvor is te , b ) c is te rna, c ) s tambene pr ost or ij e, d )prostorije za cuvat~e ipopravak o ruda , c ) prostorije za dopremu ipreradu proizvoda, f)prostorije za ciscenje iu lo z cn j c ulja, g) spremista za ulje, h) spremiste za orude, sij enoiii stala za st oku , i ) o tvor en t ri jem ked ul aza,

F ig . 7 . Velika Saraja near Peroj , villa rustica: a) courtyard, b) cistern, c) dwellings, d) area forst or ing and repai ri ng t oo ls, e) area for del iver ing and process ing products, f) area for oilrefining and processing, g) oil store-rooms, h) store house for tools, hay or cattle stable, i)open colonnaded walk near the entrance.

pr ip remu za mljeven je ; mlin ibaze presa nadeni su in situ. Tu su takoder i bazeni zata lozenj c i c iscenje ulj a i spremisne prost orije s podovima u obliku opusa signinurna(opus signinumi. Uz dvije strane vel ikog dvorista bi li su s tambeni b lokovi za v il ikusa iobite lj rust iku t e velika cist erna za prikupljane vode sa snsjednih krovova; cetvrtustranu zakljucenog gradevi nskog kompleksa vile za tvarao jc z id. Uz njega nalazio sevanjsk i p rizidak, p rostor ija za spremanje ala ta i po ljoprivrcdnog oruda i ii spremiste zasijeno. I s istocne st rane nala zi se izduzeni priz idak, z a koji se moze pretpostavi ti da jebio natk rivcna loda kod sporednog, i stocnog u laza u unutamjos t v ile. I zgradn ja ove v ilerus tike moze se prema gradevinskim karak teri st ikama vremenski dat ir at i u 1, s t. p . Kr .,dok se kra jnjc vrijeme koristenja na temelju nala za nije moglo odredi ti; pot rebno jenag lasi ti da pri likom pokusnog ist razrvanja na cijelom gradevinskom kompleksu n isuprimijeceni ih utvrdenitragovi bilo kakvog naknadnog pregradivanja iii' preuredivanja.

29


12/21

!t .ML.AKAR, Arhitcktonsko-kompozicjjskeznace jkc r imsk ih v il a r us ti ka i jetnikovaca Istre

Jadranski zooruik, 15-16n992-1995Strano 13-43

Vila rust ika na lokal it etu Vcl ike Sara je bi la j e s redis tc posj eda spec ij al iz iranog zauzgoj maslina i proizvodnju ulja u velikirn kolicinama, koje Sll svakako prelazilepo tr e be v l asn ika posj eda injegovc famili je rustike 21 ( s l. 7 )_

2.3. Dvost ruka vi la rus tika u sas tavu raskos nog l jetui kovca u uva1iVcrige na VelomBrijunu

VelOO ras kosni dvorac na terase na juznoj strani zal jeva Verige na istocnoj obaliotoka Vel i Bri juni j edan je od uaj lj eps ih pr imjcra reprezentat ivnog, rezidenci jalnogdvorca i skljuc ivo i adanjskog znaca ja , Sagraden na pros tranoj bazi icvrstim, masivn impodgradnim zrdovima, kojima j e posti gnuta pot rebna razina terena, pcnje se od obalestepenicasto u etazama do najvise terase, koju u cijeloj njenoj povrsini zapremagradevinski kompleks dvorca. On po svojoj gradevinskoj matrici icjclokupnoj tlorisnojkoncepciji predstavlja simetrican arhitektonski organski spoj dviju vila rustikapolozenih uzduznom os i u pravcu ist ok-zapad sa dva sredisnja dvori sta uokvirenaotvorcnim porticirna sa st upovima gradenim od kamenih segmenata. U oba dvori sta,zapadnom iist ocnom, sa s ve cetiri unutarnje strane podizu se cjcl ovi ti gradevinskiblokovi, Svaki unuta r svojc gradevinske c jc li ne ima odredenu namjenu. Uunutarnj osti,oba bloka dij el i uzduzni hodnik is is tem stepenica po cijeloj dnbini obj ckta od obal e donatvisc terase.

Oko otvorenog port ika dvori st a i unutamj ih komunikaci ja zapadnog bloka redaju seuz stambene i pomocnc prostorije, blagovaonice s mozaickim podovima, zimskimvrtovima is1., a s j uz ne s tr an e 1 1 az ap ad n i s e blok naslanjao i 'vel iki dvostruki vodovodnirezervoar, koji je opskrbljivao dvorac slatkom pitkom vodom dobivenom i z izvora naoblizujem brdu Gradina. Sredisnje dvoriste istocnog dijela dvorca s otvorenimportikom i unurarnjim komunikacij ama zatvaraju gradevinski blokovi odredenenamjenc; ispod cijele povrsine dvorista nalazila se nadsvodena cis terna za prikupl janjeatmosferskih voda s okolnih krovova. Najznacajniji sektor cijelog istccnoggradevinskog bloka dvorca nal az i s e i stocno iuzno od sredisnjcg dvori sta; istocni urazini dvori sta, jnzni na gotovo 1,0 III poviscnoj razini. Tu je najprije smjestena vel ikap ros tor ij a poplocena na einom opus spicatum, gdje se dopremalo grozde, zatirn gnjeciloi cijedio most (forum) a nski pIitki kanal koji jc vodio kroz prostoriju prihvacao jeiscijedeni moSt iodvodio ga u bazen (lacus) smjesten nil nesto nizoj razini , U bazcnu jemost vrio, Gislio se i talozio, pa se zatim vino kroz poseban otvor u stijcni bazenapustalo u podrum (cella vinaria), gdje se nal az il o 10 vel ikih zcml janih posuda (dolia)nesto viSe od 2/3 ukopani h u zemlju, Svaka je posuda mogl a primiti oko 60 amfora; t oje ukupno nji h 600 iiines to vise od 15.000 hi vil la .

21 B ,BENUSSI , Daile anottuioni di Alben. Puschi P" la carta .rcileologiw del l' lstria; Arcbeografo Tricstino.Ill. S, XIV,Trieste 1927/23; Izvjestaji AMI. br. 172 od 4.02.1955. i br. 195 ad 25.05.1956; M. sino, Anli&i grad .. o.c.; R.MATTJAi'ac, Ageri . . . , 0.0.

30

S. MLAKAR. Arhitektonsko-kompozicijske7.nac;ajkc: r imskih vila rustika i ljetrrikovaca Istre

Jadtanski zbcrnik, 15-16/1992-1995Strana 1348

81. 8_ Verige na Velom Brijunu, dvostruka vila rustika u sastavu ljetnikovca: 1. dvoristezapadnog bloka, I I. dvori ste i stocnog blab s cisternom; a) prostori ulaza-kriptoportik-istepenice do razine portika, b) prnstori ulaza smora ihodnik, d) stambene 1pornocneprostorije rezidencijalnog, zapadnog bloka, e) portici istocnog 1zapadnog bloka, f)pros tori' za prikupljanje i t ij es tenje grozda, g) bazen za vrenje, t alozenje iCiscenjc mosta:h) spremiste za vino, i) stambeneipomocne prostorije, j) trijem, k) [erase, I)rezervoanza vodu,

F ig . 8 _ Veri ge on Ve li Br ij un , double villa ruslica within the country residence: I courtyard oft he west ern bl ock, ]Icour tya rd of t he ea ste rn block with cistern; a) entrance area -c ryplopo rt ico and st ai rs le adi ng to the level of por tico. b) entr ance ar ea f rom the s ea sideand hall, d) dwellings and accompanying rooms of the residential western block, c)por ti co s o f t he east ern and weste rn b locks , f) wine p res s and grape storj~g areas .g) basinfor fermenting, processing and refining must, h) wine store-room, 1) dwe ll ings andaccompanying rooms, j) colonnaded walk. k) ter races, 1)water reservoirs.

Radi Iakse rnanipulacije f orum, lacus icella vinaria nalazili su se 11a razlicitimrazinarna, u visinskoj razlici nesto vise od 2,0 metra. Cijeli kompleks suvislih,namjenski odredenih pros tori ja pruza zoran uvid u proizvodni proces prerade grozda ipobranj ivanja vina. I stocnom gradevinskom kompleksu dvorca pr ipadal e su idmgepomocne prostorije: kuhi nja, stanovi za obit elj rusti ku i ost al i prostori za poslugupotrebni za redovito odvij anje z ivot a 11 dvorcu, pros tori j a za vadenjc Node iz c is te rne,

31


13/21

s . MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskeznacajke rirnskih vilarustika ifjernlkovaca Istre Iadranski zbornik, 15"1611992,1995Strana 13-48

Prema gradevinskim idrugim znacaikama vrijcme njegove izgradnje se zajcdno sostal im dijelov ima prost ranog l je tn ikovaca u zal jevu Vcrige odredu je u 1. st. p. Kr.22 (sl.8).

3. RIMSKI UETNIKOVCIUz vi le rus tike isl jucivo gospodarsko-pro izvodnog znaca]a sa speci ja lizi ranim,

jednogranskim iii mjesovitim visegranskim nacinom gospodarenja, nalazc se naista rskom spomenutom zemljopisnom prostoru takoder vee istrazeni a jos vise samoidentificirani i neistrazeni terenski ostaci gradevinskih objekata, koji po svojojprostranosti imjestu gdje se nalaze, vecinom na atrakt ivnim polozaj ima morske obale,imaju i Ii mogu imati i skl jucivo ladan jski znacaj, To Sl1 ljetnikovci 11 pravom smislurijcCi, koji su sluzili, za povrcmeni iIi sta lui boravak boga tim pripadni cima rimskc,rtalske iokalne aristokracije kao i bogatim zemljoposjcdnicima; mozda cak i clanovimacarskih obitelji, kako se to pretpostavlja za vcliki raskosni ljetnikovac na terasi uzaljevu Verige ua otoku V eli Brijuni. lako se u nekim objektima nalazi i traktgospodarsko-proizvodnog karaktera s potrebnim spremistima, smatra se da je tozanemarivog znacenja, je r su iIjetnikovci mogli u sekundarnoj namjen i imati manjiopscg proizvodnih djelatnoslL

Ladanjski dvorci po svojoj tlorisnoj koncepciji i cjelokupnoj arhitcktonskojzaokruzenosti pokazuju slozenu aglomeraciju zaokruzenih gradevina ili cijelih njihovihsklopova razmjestenih II Iogicnorn s li jcdu funkcije i namjene koncipiranih najcdinstvenoj gradevmskoj matrici iizvedenih u skladnom arhitektonskom ritmu, patako usprkos pokrivanjn velikih povrsina saCinjavaju jedinsrvenu arhitektonsko-estetskucjc linu . Pri tome svakako t reba istaci i c in jenicu da iu bilo kako razvijenoj kompozicijitakovog ljetuikovca, osnovnu arhitektonsku jcdinicu predstavlja sredisnji gradevinskiobjekat , koji je jednost avna ili slozenij a forma vile rustike sa sredisnjim dvorist emcetverokutne tlorisne osnovc kao polazne tocke daljnjeg pridruzivanja iarhitektonskogoblikovanja prosirene gradevmskc cjeline.

Dosadasnja i st razivanja pruzaju ne sarno uv id u n jihovu s lozenu t lo ri snu koneepci jui cjclokupnu arhitektonsku kompoziciju te brojna svjedocanstva obogatoj arhitektonskojdckoraciji interijera ieksterijera, vee treba istaci i Cinjemcu, da se kod tlorisnog22 A. GNIRS, Tekuai izvj(1staji o radavima i m~'Pmvc 0 rezuitatima tstraiivanfa u tal jevu Verige na o toku Vel ik i Brioni, U

Jahrcsheftc des bstcrcichischen archalogischen Institutes in wion. Bd. V, 1902, B ei bl . 1 59 -1 66 ; B d. V I, 1 90 3, Beibl. 97-100~Ed. V. 1902, Bdbl. 131-146; Ed. IX, 1906, Beibl . 2548, Sd. X, 1907:Beibl. 4358; Bd. XI, 190Z,Eeibl167186; Bd. XV,1912, Beihl . , 16; Ed. XVII, 1914, Beibl . 161-184; Bd. xvnr, 1915,Eeibl. 99-164; Ed. XXVI, 1930, E


14/21

s . MLAKAR, Arhltektonsko-kompozicijske:znaeajke r imskih vila rustika i jctnikovaca Istre Jadranski zbornik, 15-1611992-1995Strana 13-48

rasclaniena fasada termi bila je otvorena prcma moru. Iza objekta termi, duboko ukopno prost ir ala scpros trana pales tr a za v jezbanje i igre te druge prostori je pot rebne zaboravak iodmor u termama, Naveden i gradevni blok ko ji se izravno nas tavl ja na tenncje dijeta ; tu se nal azio glavni ula z u dvorac s kopnenc straue. U ve likim prostorijamadijeie prikupljali su se gosti, klijenti i drugi posjetitelji ljetnikovca. Svi navedenig radcvinski blokov i, funkcionalno i namjenski odredcni , b il i su organsk i medusobnopovezani izravnom internom komukacijom bez posebnog arhitektonskog elementa.

Od dijete ka zapadu, uz samu obalu vodila jc natkrivena peristilna loda dogradevnog bloka uz s jevernu s tr anu vrha morskog zal jeva . Kako seta j gr adev insk i b loknal azio u neposreduoj blizi ni hramova, on svakako - sma tra se - predstavlja stambeneprostor ije namijenjene za smjestaj i boravak sveccnika. Iu tom gradevinskom bloku nzprostorije s mozaiekim podovima hila je izgradena cisterna srednje velicine zaprikupl janje s la tke vode. Od gradevinskog bloka sa pros to rima za smjesta] sveccnika ,z aravan koja se izmedu sieve rne ijuzne obale zaljeva spusta do same razine morazatvara peristilua 10m koja izlaz i iz bl oka stanova za svecenke pa za tim polukruznopresijeca zaravan vrha za ljeva i stvara veci prostor izrnedu mba oba le i lode. Na tom Sllpolukruznom prostom bi la po posebnom pro jektu smjes tena t ri mama. Sjevemi iuznit lo ri sno so ist i dok je s rcdnj i kul tn i objekat s lozeni jeg t lo ri sa , Loda, ko ja je zaob ilazilahramove izatvarala prerna unutarnjosli otoka cjelokupni gradevinski kompleks dvorcaduz zal jcva Vcrigc , u lazi la je u v is in i juznog mama u pr izcmne prostori je samog dvorcana tera se. Dvorac na te ra se, sagraden na masivnoj bazi , dizao se od obale u tri te ra sc dovrha terena, U dva nporedna sredtsnja dvorista nalazio se stambeno-rezidenctjalni igospodarskt trakt, spojen u jedinstvenu arhitektonsku c jelinu IIkojo] su Iogikomnamjene i funkciona 1nos ti bi le razmjestene pojed ine pros to ri je povezane medu sobomhorizontalno i vert ikalno izveden im spletom hodnika istepenica. Cijcli gradevinskikompleks dvorca na terase sa s trazn je s tr ane zavr sava vel ik im dvost ruk im vodovodnimrezervoarom koji je opskrb lj ivao dvorac s la tkom vodom, koja se dovodi la vodovodnomtrasom - akvaduktom - s izvora zive vode na istocnim padinama obliznjeg brdaGradiua 23 (sl. 9).

23 A. GNIRS. 1'ek"c; inetaji.... v id i b il je sku 22 ; B. SCHIAVU= , A1TaV


15/21

s . MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskeznacejkc rirnskih vila rusrika ijctnikovaca Istre Jadranski zhomik, 15-16/1992-1995Stram 13-48

reprezent at ivno-rezidenci ja lna uamjcna pr imarnog, a gospodarska samo sporednogznacaja, Isto treba pretpostaviti za gospodarsku djelatnost koja se obavljala ugospodarskom bloku na krajnjem sjevemom zavrsetku obale zaljeva. Takoder iprctpostavl jena obrada vune nije mogla imati trZiSni znacaj, ve e sarno uloguzadovoljavanja po treba v las nika i njegove obitelji te brojne posluge koja se bri nula zaredovito odrzavanje dvorca i odvijanje normaluog zivota u niemu.

SI. 10. Vcrige ua Vclom Bri junu, rckonstrukci jn dvostrukc vile rust ikc (prcma Schwalbu)Fig. 10. Verige on Veli Bri jun, reconstuction of the double villa rustica (according to Schwalb).

lako je u tlorisnoj koncepciji dvorca na terase uocljiva gradevinska matricaudvost rucene vi le rus tikc, s obzirom na jedinstvenost arhitcktons ke kompozicije icstctsko oblikovanj e cjeli ne objek ta t e s obzirorn na umjetnicki domet eksteri jerne iboga ts tvo int eri jernc dckoraci je na podrucju arhi tektonskc plas ti kc, I rcsko-s li ka rj ja iruozaika, a posebno na mogucnost pruzanja raskosnog i dokonog, trajnog ili samopovremenog boravka pr ipadnika naivi sc klase rimskog robovlasni ckog drustva , i ta lske iprovi nci jske ar is tokrac ij e I. i I I. s t. p.Kr., moze se s vel ikom s igurnoscu zakl juci ti da j covaj raskosni objekat u prvom redu imao ladanjski znacaj (sl, 10). Gospodarsko-proizvodne djelatnosti obavl jane u dvarcu imale su znacuj zadovoljavanja int emi hpotreba vlasnika izitelj a dvorca, st o mu je zajednicka karakteri stika s ladanj skimdvorcima boga tih r imskih obi tel ji na kampani jskoj obal i j uzno od Rima.

36

S. MLAKAR, Arhitckronsko-koropoztcliskcznacajkc r imskih vila rustika ijetnikcvaoa Istre Iadrauski zhcrnik, 15-1611992-1995Strana 'J 3-48

3.2. Ljemikovac u Valbandonu kod FazaneTerenski nalazi prostranog l jctnikovca u zaljevu Valbandon takoder ukazuj u na to

da ga njegova t lori sna koncepc ij a ic jelokupna gradevinska matr ica svrst ava u gmpul jemikovaca cent ri fuga lnog t lori snog aranzmana, a li su njegovi t erenski ost aci mnogooskudn ije s aeuvani ad t erenskih ostataka lj etn ikovca u zal jevu Verige na otoku VeliB r ij uni. Najoskudni jc je sacuvano juzno kril o, koje je, osim velike cis terne, gotovo ucijelost i uni steuo. Bo lje sacuvano sj evemo krilo ljctnikovca bilo je bogata ukrasenomoza icima i Ircsko-s ll ka ri jama te bogat stvom druge vrs te dekorac ij e pr imjenjivane uinterijerima ljetnikovaca,

Prerna znacajkama terenskih gradevinskih ostataka, iako veoma oskudnim,i zgradnja ovog l je tnikovca s puno opravdanja rnoze se odredit i u 1. s t. p. Kr.243.3. Ljetnikovac na Viful i kod MedulinaA. Gni IS je proveo pokusno istrazi vanj e prostranih tercnski h ostataka veli kog

rirnskog gradcvinskog objckta na poluotoku Vizula kod Medulina j uzno od Pule. Natemelju isuazivanjem nadene s it uac ij e i ana li zom cjelokupnog t lori snog aranzmanaotkrivenih tcrens kih ostataka, koji b se veliki di o danas nalazi ispod morske razine,zakljucio je da su se pojedini objekti iii c ij el i gradevinski b lokovi , pa ipojedineprostorijc stcpenicasto ccntripetalno redali od same morske razine prerna vrhupoluotoka u nekoliko terasa, bilo da su one sljedilc konfiguraciju terena, bilo da supotrebne terase bile umjetnirn nasipavanjem oblikovane pomocu masivnih podgradnibzidova. Prema mom ljctnikovac sc otvarao etazno rasporedenim fasadama, rasclaujenirnperi s ti ln im lodama, koje su svojom est et ski dot jeranom dekorat ivnoscu dopunjaval e ioplemcnjivalc okolni krajolik."3.4. Ljctnikovac na rtu Barbariga kod Fazane

U trecu gmpu ljetnikovaca mogu s e svrstati terenski ostaci pros tranog rimskogl je tnikovca na r tu Barbar iga, s jeverno od Pule (s l. I I) . Osnovni gradevinski kompleks uobliku jednostruke vile rustike sa sredisnjim dvoristcm, i otvorenim portikom nas tupovima, opasuju sa t ri s trane rasporedene funkc iona lno odredene prostor ij e; premamom dvoriste vjerojatno nije bilo zatvoreno. Od srcdisnjeg gradevinskog bloka odvajaju.s e gradevinski dodaci , ugl avnom U obliku peristilnih loda s malo prostorija, kojeproduzuiu fasadni potez osnovnog gradevinskog objekta f ront alno, usporedno s obalomido oko 100 metara po svakom aneksnom kri lu .2. A. GNIRS. Z u r T o p og r ap h ie des Ager Po t en si s : F t o r ian um , IAK, I l, 1908; A. GN1RS. Forschungen i/J lstrien: I.

Grabungen im Gebiet der antiken Heerschaftsvilla von Val Bandon, Jabreshefte, XIV ,1911; A. GNIRS, Grabuugen ill!sudlichen lsuien: V a l B a n d on , Jehreshene.Xv, 1912; S + MLAKAR, lstra u ruuici; o.c.; R. MATIJASIC, Ageri.". u.c.

25 A. GNIRS, Rii l l l i5che Iuxusv it ta in Medal ino, JAK, I I, Bei hJ ., Wicn [ 90S, M.l . ROSTOVITZEf I' , Soc iu l -undWirtschaJlgeschichte, 0.0.; S. MUKAR, Istre 1-1 amici , o.c.; V. JURKJC-GIRl\RDI, Gradevinski konnnuttet rimsfcihgospodarskiti vila u z a. pa .d no j I sm v d. tuuike do bi z ar t tskog dote, Bistria Bistorice, 412, P u l a 1 9 8 1 ; R ~TII.ASIC>A&eri, o,c,

37


16/21

S" MLAKAR, Arhitektcnsko-kompozicijskcznacajke r imskih vile rustika ijetnikovaca Istre

Jadranski zbornik, 15-16/1992-1995Strana 13-48

Sl. 11. Barbariga kod Fazane, Ijetnikovac: a) dvoriste s otvorenim portikorn, b) prostorija sku1tnom funkcijom, c) kuhinja, d) prostorija s mozaickom i fr csko dekora ci jo rn , e )stambcnc ipomocnc prostorije, 1) termalni blok, g) uzduzna 10M,h) sjevcrni uzduzniblok, i) cisterna.

Fi g. 11. Barbariga near Fazana, country residence: a) courtyard with open portico, b) cultworshipping area, c) kitchen, d) room decorated with mosaics and fr es coe s, e )dwel ling" and accompanying moms, 1) thermal a re a, g ) long it udi na l loggi a, h ) northernlongitudinal block, i) cistern.

Lje tni kovac na rtu Barba riga jc imao iskljucivo ladanj ski znacaj, s ruozai cuna ifr csko-s likari jama bogato ukrasenim stambenim i rezidencijaluim pr9s_tcrijarna,namijenjeniru za stalni iii samo privre iueni boravak vlasnika velikog zcmljtsnogposjeda specija liziranog za uzgoj maslina i proizvodn ju u lja. Vel ik i g radevinskikompleks s uredajima za preradu maslina ispremanje vel ikih kol icina ulja - rimskaul jara u Barbarigi ualaz i se oko 2(:)0mctara zapadno od ljetnikovca , Uz postrojenja zapreradu maslina ispremanje ul ja , tu se nalazio iveliki nadzemni vodovodni rezervoartcassellum aquae), koji j e dobivao vodu s prostrani h krovnih povrsina ljetnikovca igospodarskih objekata.

Prema nalazima, opcim gradevinskim znacajkama ibogatstvu interne ieksternearhitektonskc dekoracije, izgradnja ljetnikovca odrcduje se u 1. s t.p, Kr ., dok se vri jeme3 8

S . MLAKAR, Arhitcknmskc-kompczicijskeznaeajke r imskih vila rustika ijctnikovaoa Istre

Jadtanski zbornik, 15-16/1992-1995Slrana13-48

koristenja proteze daleko u kasnija stoljeca, jer su u njegovom sastavu otkriveneprostor ijc preuredene za obavljanje ranokrscanskih kultnih obreda."

3.5. Ljetnikovac na Sorni kod PorecaArheoloska i stra zivanja provedena 1966/67. godine na poluotoku Soma , juzno od

Poreca , o tk ri la su ter enske ostatke prost ranog rimskog l je tn ikovca, kojeg gradevinskikompleks presi jeca cijelu s ir inu poluo toka od n jegove juzne do s jeverne obale, pa takoani g ranicu iza koje se na zapadu, na vrhu po luotoka s tvara pravi rezervat . L je tn ikovacje bio sagradcn na prostranim baznim osnovama pomocu koje se postigla potrebnarazina terena , Bazu su s juzne isjeverne strane sacinjavali jaki podgradni zidovi iIi pakstepenicasto ukomponirani gradevinski blokovi odredene namiene.

Osnovnu gradevinsku matricu cje loknpne arh itektonske kompozicije Ijctnikovcaanile su dvije oprecno postavljenc vile rust ike, polozcne u odnosu na uzduznu oscjelokupnog gradevinskog kompleksa I jetnikovca u pravcu sjever- jug, sa dva sredisnjadvori sta otvorenih porti ka , juznim i sjeve rnim. Izmedu juznug i sjeve rnog dvoristanalazila se siroka meduuzvisina podignuta na nesto povisenijoj razini od razinedvorista, Tu sn b ile r azmjes tenc funkcionalno odredene prostori je i p rigradeni dodaci suredajirna i sadrza jima potrebnim za odvij anje svakodnevnog zivora pri sta lnom iiisamo povrcmcnom boravkn u l jetnikovcu. Uz jugoistocni ugao Ijetnikovca, uz samumorsku obalu na laz ila se vodovodna stanica s rezervoarima koji su sc punili vodom izvodovoda , koji je iz obliznje stanice (funtane) dovodio sla tku vodu. Neposredno uzvodovodnn stanicu, a na nest o viso] raz ini na laz i se terrna lni kompleks ljemikovca suredajima za zagrijavanje vade iostalim dodacima kupalisnih prostrija, Uz jugozapadniugao ljctnikovca, uz samu obaln mora bio jc prizidan poseban gradevinski blok sas tepenicama koje su vod ile s razine juznog dvor is ta do obale , U meduprostoru izmeduvodovodne stanice, termalnog kompleksa iugozapadnog gradevinskog bloka nalazilcsu se prostrane stambene i druge pornocne prostor ije.

Sredisn ji g radevinski b lok l je tnikovca nalazio se na nes to pov isencj r azin i izmedujuznog' is jevernog dvor is ta s r ezidenci ja ln im prostori jama od vece sredisnje idvijebocne, manjc zgradc bogato ukrasene mozaicnim podovima izidnim slikarijama. Juznoisjeverno dvoriste povezuje hodnik smjesten s istocne strane sredisnjcg rezidencijalnogblnka, Istocno od prol aznog hodnika nala zi se vel ika c isterna za prikuplj anje kisnih

voda s krovova I je tnikovca, a moglo b i seprctpostavi ti da se, u s luco ju izostanka l jc tu ih

16 H.SCHWLA.B, Romisct ie VU/. be; Pola, Schriften de>"Balkankorumisicn, Antiquarische Abtcilung, Bd. 2, 1902;A. GNlRS,A7~tike Siedlungspiatze im Ktlsumgebit zwis(:he: tl Rov igno und Canal e d i L eme, MZK, Ill , Wien 1904; A. GNlRS,R o ml sc h e W as .r er v er so rg r. mg sa nl ag en i m s lJ d li cl ie n lsuim. P ro gr er om M ar in e- Re al , P oi a 1 90 1: A. Gt-.."'IRS, B e is pi el e t ie ran t ik e n Was s cr ve rs o rgu l lg au s dem i s tr i sch e n Karsnonde, S Ir en a B u li ci an a , S p li t 1 9 24 ; A . D EGR . A. SS I , I p o r ti r oman i ,c.c.i S. MLAKAR, Mur.ejsko-kofl.'l.Ulla.lotski radovi na otodju Brioni, Muzeji, 11-12,Zagreb 195611957~S. MLAKAR,Istrilu a n ti c i, o.c.; M VASl


17/21

S : MLAKAR, Arhitekronsko-kompozicijskeznacajke r imskih vi:la rustika ijernikovacn Istre

Jadranski zboruik, 15-1611992-1995Strana 13-48

kisa, pomocu posebnih uredaja punila slatkom vodom iz vodovodnc stanice najngoistoiinom kraju ljetnikovca,

Sa s jeverne strane cijeli gradevinski kompleks Ij etnikovca zat varal a j e s morskest rane l oda koja se preko njegove s iri ne produzavala u pIaVCUi st oka. Glavni ulaz uI jc tnikovac sa s ieverne s trane c inil o j e s iroko s tepeni st e koje j e vodilo do razinc port ikasjevernog dvorista. Lijevo i desno od stepenista bili su bocni reljefi na masivni mpodgradnim zidovima sagradenim do razine dvorista. Sjeverni trakt ljetnikovcaproduzavao se ka istoku s prostranim prostorijama, eij a se namjena, zbog oskudnih inekarakter is ti cnih nal aza nij e mogJa odrcdi ti . Loda koja sa s jeverne s trane zavrsavaI je tnikovac , u svorn produze tku ka i stoku zavi ja la se ka s jevcru i vodil a do pr is tani st a,Giji su ostaci danas sacuvani pored mora IIzaljevu koji sa sjeverne strane opasuj epoluot ok. Pristanist e je bilo gradeno II obliku mosta, eiji su kameni nosaci bilipremosci vani drvenim gredama.

Kao karakteristiku Ijetnikovca valja istaci cinjcnicu da unutar njegovoggradevinskog okvira ni je naden nijedan gradevinski bl ok, prostorija ili vise njih zaobavl janj e bi lo kakve privrcdno-proi zvodne dje latnos ti ; j edino bi sc pros tori ja manjihdimenzija koja se s istocne strane nasl anja na veliku cisternu mogl a, na osnovi nekihnalaza, odredit i kao prirucna ostava za prehrarnbene art iklc potrcbnc za zadovol javanjesvakodnevnih potrcba.

Cjelokupni gradevinski kompleks prost ranog rimskog I jetnikovca na poluotokuSoma dobio j e svoju potpunu arhit ektonsku zaokruzenost krnjem L i li pocc tkom 11 s t. ,koju je s manjim adaptacijama, a koje nisu bitno izmijenile njegov cjelovi tiarhitektonski sklop, zadrzao sve do V, st. kada je na mjestu porusenih sredisnjihrezidenci ja lnih prostori ja na povi seno] meduravni i zmcdu juznog i s jevernog dvori st abio sagraden veliki pravokutni objekat s lezenarna, koji je mogao posluzui kaospremiste za prikupljanje ipohranjivanje poljoprivrednih proizvoda."

21 P.KANDLER, La Provincia dell'Isuia, 1870~S . MLAKAR, rekllei i ::mvdini izvje.t(li 0 t~'trativaniu rimeke v il e n apoluotoku S o m a 1966/67. u arhivi "Plave Lagune", Pored; V. JURKICGIRARDI, Gr adevf m; ! ci konttmutet: .., Q.Cc (vidicitiranc literaturu u biljesci 3 6) ; M . P R EL O G, Porec; grad i spomenici, B eo gr ad 1 95 1; S . M I. AK A R. R i r m: k i g r ar ; 1f ; ;! v il V lk ikompl"k.~i i interijeri d,n."ih vita na Porestini, Zbomik Pc rc st i nc, 2, POIC~ 1 987; R. :M A TlJASIC. Agai ..., o.c,

40

S . :MLAKAR, Arhitektonskc-kompczicijskeznaeajke rimskih vila rustika I ljetnikcvaca IstreJadranski zbomik, 15-1611992-1995Strana 13-48

SL 12. Soma ked Porcca, ljetnikovac: L dvoriste juznog bloka, II. dvoriste sjevernog bloka., a)vodavodna stanica, b) termalne prostor ije, c) jugozapadni rizalit, d) stambencprostor ij e, e) otvoreni por tik, f) rezidencl ja lne prostor ij c, g) hodnik, h) s jevemi por tik,i) s jeve rn i gl avn i u la z, j) starnbenc ipomocne p ras tor ij e, k ) l ada s p roduzetkom premapristanistu, 1) zapadni hodnik, m) sprcmis tc , n) c is terna.

Fig 12. Soma near Porec, country residence: I courtyard of the southern block, II courtyard ofthe northern block, a) water supply, b) thermal area, c) south-western embossment, d)dwell ings , e) open por tico, t) re siden ti al a re a, g ) hall , b ) nort he rn por tico, i) nor ther nmain entrance, j) dwellings and accompanying rooms, k) loggia extending toward thepier, 1) western wall, i ll) store-room, n) cistern,

41


18/21

s . NIlAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskexnace jko r imsk ih v il a r us ti ka i J jc tn ikoveca I st re

Jadranski zbomik, 15-1611992-1995Strana I3-4S

III. ZAKLJUCAKTercnski gradcvinski ostaci ist razenih vila rustika speci jalizi ranog jednogranskog iii

visegranskog, iskIjuCi vo gospodars ko-proizvodnog znacaJ a, zatirn proizvodno-ladaojskog iii Cis lo l adanj skog karakte ra, kao i ubi ci ranih i j os ncistrazenih objekata,dokaz su posebnos ti povi jesnih zbivanja, posebno onih 11 podrucju administrativnoguredenja, pol it ickih, drustveno-gospodarskih, kul turno-civihzacijskih, socijalno-etnickih promijena, manjih zastoja, opcih potresa ipotpunih klonulost i koje su potresaloRimsko Cars tvo. Sve se to primjercno regionalnim pri li kama u viSe vjekovnom rasponurimske vladavine odrazavalo ina podrucju Is tre, kada su vil e rus ti ke nas taj al c, t raj al c iucstajale, .

Iz vrernena burnih povi jesnih zbivanja posl ije prodora Rimljana na istarski poluotokiucvrscivan]c njihovc vlast i od pocetka II. st. pro Kr., kada se osnivaj u i izgradujuuporista rimske vlast i i sredista novag upravno-adminis trat ivnog uredema kao polaznihoslonaca kolonizacijc iromauizacije, nositel ja i rasadnika rimske kul ture i civil izacije,nove gospodarsko-proizvodne organizacije i usvaj anja rimskog nacina zivljcnjaporobljcnih zitc1ja na novoosvojcnim prodruejima, poznat j eveoma mali, gotovozanemariv broj gradcvinskih nalaza ruralne arhitekrure."

U prvu polovinu 1. st. pI. Kr. dat ira se pr imamo jezgro gradevinskog kompleksa nebas velike vile rustike Sekstija Apuleja Hermija u selu Labinci kod Poreca, cijigospoda rsko-p ro izvodni pocet ak okvirno odreduje srebrni dental iz god. 8 4. p r. Kr., doktrajanje nj ene gospodarsko-proizvodne funkcije obilj ezavaju nalaz reljefue ploce sposvetnim natpisom bogu Liberu iz 176. g., zatim nalazi novaca kovani sve do smrtica ra Sept imij a Severa god. 211. odnosno dok su novci Sept imi ja Severa bi li u opt icajukao punovazece platezno srcdstvo."

I st razeni i vel iki broj ident if ic iranih, i ako jos nei st razenih t erenski h ost at aka vi larustika gospodarsko-proizvodnog i l jetnikovaca ladanjskog znacaja, pot jecu iz vremenavladavinc cara August a i vladavine jul ij sko-kl audi jevske dinas ti je .u t ij eku zadnj ihdesetljeca prije Krista pa do polovicc 1. st. p. Kr. To jc vrijemc Augustovcrcorganizacij e isveopcc obnove Cars tva posl ij e pobjede u gradanskom ratu, poli ti eke igospodarske st abili zacij e i us pona ekonomskog prosperiteta, kada se u zavrsenomprocesu kolonizacije i rornanizacije na agerskim podruciima kolonija (Pola iParentium) uvodi moderua poljoprivredua proizvodnja s uzgojem u klimatskim i28 Th. MONh\1SEN, RUm"c/" Geschichte r _ l II , I S54 - I S56; N .A . MA~K1N, tstorija "arog Rima Beograd 1951; M.I.

ROSTOVTZEFF, Soci a l -und Wrt scha j tsge schi ch te , ( . C; S. MLAKAR, htm !I Qfltici, o.c.; M. VASIC. l ? l Jmi, rch e Vi l l e ll ,29 Vidi ucijelosti biljeSkl117c

42

5 < MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicjjskeznacajke r imskih vila rustika ijetnikovaca Istre: Jadranskt zhcrnik, 15-1611992-1995suana 13-4S

pedol oskim uvjetima prhnjerenih poljoprivrednih grana, a to j e' prvenstveno uzgojmaslina ivinove loze . U t im se gospodarsko-organizaci jskim uvjet ima ivila rustikainsti tucional izirala kao najprimjereni ja gospodarsko-proizvodna jedinica, usmjcrena nesamo na zadovol javanje potreba vlasnika iuzeg Ioka lnog t rzi st a vee i za t rzi sra s irornprostranog Rimskog Carstva."

Opca s igurnos t u svim podrucj ima z ivot a, s tabi lni uvj et i gospodarenja zadrzavaju uvri jeme obnove i mira nasljedena is tecena dos tignuca, provjerena i ust al jena i skus tva iu gradi telj stvu, U tlorisnoj koncepctji i c jc lokupnoj arhi tektonsko] kompozic ij i ii zgradnj i obj ekat a u podruiju rura lne arhi tckture dokazano je pri sutno pr idrzavanjeosnova Vi truvi jevog kodeksa i postul at a u i zgradnji svih vrs ta objekat a, bi li oni i zri ci togospodarsko-proizvodnog, mjesovitog ili iskljucivo tadanjskog znacaja,

Borbe za vlast posl ij c jul ij sko-klaudi jevske dinas ti je i uspon Flavi jevaca i nji hovihuasljcdnfka na konnilo Rimskog Carstva prosl c su u Istri gotovo neprirnjetno, bezpoli ti ckih i vec ih gospodarskih potresa; t u se poli ti cka i gospodarska stabilnost i stanjes razmiernog b!agos tanj a nas taval ja sve do druge polovice II . st oljeca. Tek j e upadgermanskih Markomana iKvada preko s jeverois tocnih grani ca i nji hov prodor dnbokona podrucj e Cars tva dubl je poremct io postoj cce opce s tanje u Ist ri , Mnogi z it el ji I st re, uprvom rcdu pr ipadnici rimske ilokalne aristokraci jc, bogat i vcl iki zemljoposjcdnici imnogi imucni gradani napusti li Sll Is tru , svoje pos jede iopca dobra i i zbj egli u I tal ij u.Tada je velik broj izvangradskih objekata gospodarsko-proizvodnog i Iadanjskogznacaja napusten; mnogi napnsteni objekti postali su rusevine a da vise nikada nisuobnovlj eni. Brojni bj egunci i z podrucj a koja su zauzel i i li ugrozi li Markomani i Kvadi,a koji bjezed pred njima ni su uspj e!i stici u Italiju, pot razil i suinas li spas na podrucjuIst re, koja je svojim zemljopisnirn polozajcm iodl icnim smjestajem, u odnosu na pravacglavnog prol aza i z podunavskih regij a, zast icena visokim planinskirn Iancem j icar ij e sasjeveroistocne strane, prcdstavljala II im nemimim vremenima prayo zivotno utoci st e.Mjesnviua izbjegl ica iz podunavskih regija ipravaca prodora gcrmanskih Markomana iKvada, koj a se zaust avil a u Ist ri , donij el a j e i z svojih postojbina svoje navike, obi ca je ikul tum o-civil i zacijske zasadc, a i svoi odnos prema zemlj iinacinn njenog obradivanja.U novim uvjet ima i novoj s redini i zbj egli ce su se s tel e s poljopr i vrednim kul turarna kojeu svojoj uapustenoj postojbini nisu uzgajali, a mnogi ih nisu ui poznaval i, Pr idos lci zbj egli ce polagano su sc pr ivikle na novi nacin zivota u novoj s redini ina novi nac in_ proi zvodnje i tada su obnovili mnagc poruseue objekte, pa je tako J stra mijesanjem

30 C. GREGORUTTI, La figul ina imperiale Panstana, 0.0.; c. GREGORUTII, Le marche. . . , ~.C.; REGGER, DieAusgrabungen all! dell! Magdalensbe.rg 1949, Carinthia, I,Klegenturt 1950; A. DEGRA.SSr,l .'esporlazjone di olio e oliveistriane nell'eta roman(1, Sen ti v ar i d i ent ichi ta , Rcma 1%2; S . PANCIERA, Patti e commerci.neil ' Alto Adriatico,Antichita Altoadrietiche, IT,Udine 1972~ S. PANCIERA., Vita economice d i Aqu il ei a i n e t~ rOI/!I1f1./1, Aquilcia 1957: M.NIKOLANCl. Zadaci p o dmo rs kc am e o io g i je U tsto c.~"omJadranu, Pomorski Zbomik., J, Zadar J9G5; D. VRSA.LOVIC.l~'lratfV(m](1 i zLl.fll-lQ pndmorskih I1lhr>~lo:ildh spom;miklJ IJ SR Hrvarskuj, Repub li ck i ~ ;~Vod l a :".a.~tilLikuLtu[c, Z,lgtcb 1974~~, MUKAR, I st ra u amici , QC ; R . 1v1A11JA~It.. [..a pmduz.iol ie ed it commucio dei legale _d; Aqui/e.ia. AntichiL.A l tt ." l it ai ic h c, XX i X , 1 9 1\ 7: R _ MAT IJAS IC , CrOJwgraj ia de. i bol i l ater iz i de. ll aj igul itJa Pa,~s iatl .a nf. ll e re.gior li I ldrl .a !i cl le ,MBFRA., 95,1983; B. SL\PSAK, Te.g~la Q.Ambrosi Clodi, s.~tula,4/15. Ljubljalla 1974.

43


19/21

S. MLAKAR, Arhitoktonsko-kompozicijskcznacajke rimskih vilamstika iljernlkcvaca Istre Jadranski zborrrik, 15-16/1992-1995Strano 13-48

zite~ja koji nisu izbjegli u I taliju inovopridoslih zitelja 1 Z podunavsk ih regi ja u toku HI.i T V . stolje ca do vel ike seobe na roda iupada Huna , uz sve pol iticke i gospoda rskepotrese uspjela sacuvati i zadrzati kakav-takav prosper itet .

Za opec prili ke u Istri povoljna i srct na jest cinicnica da su se sva seobena krc tanjazbi v ala sjeve rno od njeni h granica , tako da njen geogra fski prost or nije bi o iz lozenizravnorn rusilackom nal etu kakav jc bio prodor Huna ili vel ika seoba naroda, Istra j c iu to vrijeme hila prirodni zaklon te se tako ponavlja proces iz vremena prodoragermanskih Markomana iKvada kada brojni Zitelj i Istre bjeie u Itali ju, a mjc savinaizbjcglica, u mnogo vecem broju, se sklanja na istarski poluotok, gdje se nakonprohu ja le seobc naroda ukl jucu je u obnovu zlvota ipro izvodnje. To sc odnosi lo u prvomredu 1. 1 njen oba lni pojas gdje su sc politicki i gospoda rski pot re si, iz azvani seobomuaroda, uajmanje odrazi li , U povijcsnim previ ranj ima za vel ike seobe naroda uapus tenai poruscna naselja i pojedini objekti u unutarnjosti i udaljeniji od obale nisu viseobnav ljan i, dok je kod blizih, p rigr adsk ih iobaln ih gradevinskih kompleksa dos lo doObllOVC i cak do utvrdivanja itime do osposoblj avanja za sklanj anje i obranu, pa idopregradnji, dogradnji i preadaptacija , kako je to odgovaralo trenut ku vre rnena izahtjcvima proizvodnje,

Zahvaljujuci svom odl icnom zemljop isnom smjes ta ju , I st ra ni je os ie ti la u cijelos tiintcnziLet gotsk ih r atova i kr aj Zapadnog Rimskog Cars Iva, te dolazak pod vlast Gota.Tako je na stavljcna obnova na svim podrucj ima dostigla stanje koje nam iz vremenagotske vladavine opisujc Kasiodor Flavius Magnus Aurel ius Cassiodorus Senator usvojim pisrnima, 31 koja govore 0 miru iblagostanju.

Rad ikalne promjenc ko je je uvjetovala i pokrenula vel ika seoba naroda, r azdobl jegotskih ratova ipropas t zapaduog Rimskog Cars tva i uspostava bizantske v ladavine uIs tri , sa svim svo jim manif es taci jama i pos ljed icama u svim podrucj ima zivo ta , konacnosu se odrazile tijekom ipod kraj VI. stoljeca,

I I rLAvrus MAGNUS AURELIUS CASSIODORUS SENATOR, Varia. u M KRIZMAN, Anlicka svjedodanstva Q lstri,Pula-Rijeka 1979.289 i ,;t: Th, MOMMSEN, R t Jmi sc li e . Ge sch i cJ il e t . 11/, 1854 -1956; N.k MASKlN, I S lo ri ja s ta r ogRima, BL:-n.srad1951~B. JM..'\R.USIC,"Kr-.;;{:(msivvpogonstvo na tlu Istre IIIV. iV. stoljeou, Arhcolcski Vestnik, XXIX,Ljubljana 1978', I3. I ' v 1 A R u . ~ h c , Km j R im s kv g C a r- sh il l i seQba na roda , Bujftlna ~monogmfijn, Buje 1985; B, h.1ARUSIC,I st ra u ml JOm. .rred-n.)e.mijeku, Knuumo-povijcsni spornenici Istre, 3, Pula 1960; S. MLAKi\R, l st ra u a mi ci , o.c.; V.JURKltGIR.ARD[, Gradevlnskt kontinuitet rimskih gm:podarskih .....t a u zapadno j I et ri od aru ike do Bizan ta , HistriaHistorica, 412, P ul a 1 98 1 .

44

s. MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskezna~ajkerimskih vila rustika i jetnikovaca Istre Iadranski zboruik, 15-1611992-1995S1,", ," 13-48

SUMMARY

ARCHITECTURAL AND COMPOSITIONAL FEATURES OF ROMANVILLAE RUSTICAE AND SUMMER RESIDENCES IN ISTRIA

Stefan MLAKAR

The author's composi te text is compri sed of three sepe ra te units: Introduc tion,Roman villae rusticae and summer resedcnces , Conclus ion in which the archi tectur aland composi tional featur es of Roman villae rustlcae and summer res idences in I st riafrom the I.cen tu ry B.C. to the fa ll o f the western Roman Empire are d iscussed ,

The introductory par t presents geographical and historical cbaracter istics of RomanIstri a which extended ac ross the cent uria ted and non-centuri ated area of two Romancolonies: Pula - Colon ia Jul ia Pollen tia Herculanea Pola in the south and Foree -Colonia Iulia Parentium in the cent ra l part of the peninsula . Res earch ca rried out in thearea of ager and outside it has established the distribution and density of findsbel onging to Roman rura l a rchitec ture which then de fi ne s t he density of popula tion inIstria at that time. Remains of Roman rural architecture show numerous character istics:s tr ong const ruct ion of eas ily workable local s tone, sol id s tructur e, h igh durab il ity andresistance to climatic cond it ions and unfavourable atmospher ic changes etc , The maina rchi tect ural and composi tional elements of viIlae rustic ae and summer re sidence s,mos tly all u ti li ta rian edi fices intended for pub lic and private use r ange from the modes tsimple courts to the complex open porticos and peristyle loggias which are oftenarr anged in severa l s tor eys. Vitmvius, the wr iter of const ruct ion eodex dur ing the ru leof emperor Augustus, s tresses the court as the pr incipal consruction matrix and s tandardelement of complete architectural composition in urban and rural architecture.Accord ing to vitruvius the court is the focal point, t hat construc tion e lement a roundwhich eithe r symetncally or asymet ric ally the rooms of a si ngle struc ture or compl exagglomeration of edifices or groups are arranged, thus forming an integral architecturalcomposition of a specific and unique construction complex which is a result of thelogical sequence of functional ity and purpose of rooms incorporated into a harmoniousand ae stheti cal ly effe cti ve a rchitec tura l rhyt hm conce ived i n a unique ground-planmatrix. Inside the vil la rus tica Vit ruvius also defines the most optimal shape,proportions and arrangement of utili tarian rooms according (0 their purpose.

45


20/21

S. M LAKAR, Arhitektonskc-kompozicijskeznacajke r imskih vila rustika I l jetnikovaca Istre Jadranski zbornik, 151611992-1995Strana1348

In the part of the Tst ri au penins ula where research was carried out, Roman vi llaerusticae were built i n the first hal f o f I. century B. C. a t t he t ime of the reconst ruct ionand reorganiza ti on of the Empi re fol lowing Augus tus' vic tory, as wel l as the rus t hal f of1. century until the end of the rule of the Iulii and Claudii dynasties . They reflected theadmini strat ive system and economic and production organ ization at t he time whensmal l properties i n agri cult ural product ion were abandoned and gave way to modernagricultural production,

According to archeological research and remains, villae rusticae can be functionallydi vided into two principal t ypes: heterogeneous type of economy (Labinci, Sij ana,Radeki) and speciali zed t ype of economy (Kolci, Velika Saraj a, Vcri ge). Most of thevi llae were equipped for a het erogeneous type ofp roduct ion. Aside f rom thei r economicand production importance v i l la e r u st ica e i n I st ri a funct ion as summer residences witha lavishly furnished residential area, or some are strictly country houses (Verige,Valbandon, Vizula, Barbariga, Soma).

Remains of viliae rusticae with the grea t var ie ty of fuuct ion bear witness to spec if ichistorical events , changes of adminis trati ve syst ems , poli tical , social , economic,cul tural, ci vilizat ion, and ethni c changes as wel l as the oscill ati on and stagnati on ofeconomy and product ion, general shocks and depres sions which affec ted th e RomanEmpire during all centuries. All this, adapted to local conditi ons, had an effect on theIs tri an peninsul a, when villae rusticae emerged, existed and dis appeared from thebeginning ofL century B, C. unt il t he fa ll of the wes te rn Roman Empi re.

46

S. MLAKAR, Arhitektonsko-kompozicijskeznaca jke r imsk ih v il e rustika ijctnikovace Istre;

Jadranski zhomik, 1516119921995Slran.1348

RIASSUNTO

LE CARATlERISTICHE ARCHITETTONICO-COMPOSITIVE DELLEVILLE RUSTICHE E DELLE RESIDENZE ESTIVE ROMANE

DELL'ISTRIA

Stdan MLAKAR

II t cst o sint cti co del l'aut ore si art icol a i n tre unit a: lnt roduzione, Ville rusti chc eres idenze es ti ve romane e Conclus ione - che t rat tano Ie carat te ri st iche archit et toni co-composit ive dell e vill e rusti che e delle residenze esti ve romane in Ist ri a a parti re dal Iseeolo a . c, f ino alia caduta dellTmpero Romano d'Occidente.

Nel la par te int rodutt iva vengono presentat e Ie peculi ari ta s tori co-gcografi chedcll'Istria rornana, che S1e stendeva sui territorio centuriato e non centuriato di duecolonie romane: Pola - Colonia Iulia Pollentia Hercuianea Polo a sud e P are nzo -Colonia Iulia Parentium nella parte centrale della penisola. In base alle indaginicondot te sui t er ri tori degli agri c Iuori dai confini dcgli s tcss i, s i sono potute const at arela distribuzione e Ia densita dell'architettura rurale romana, con cui puo venirdeterminata pure la densi ta di popolameuto dcl l'Is tr ia ncl l'cpoca citata. Carat tcrist ichcdei rest i per ti nenti al l' archit et tura rural e romana r imas ti suI t er reno: cost ruzioni sol ideill piet ra loca le di fac il e l avorazione, s trutt ura consi st ente, grande durat a c rcs is tcnza a ifattori climatici ed ai bruschi e sfavorevoli cambiamenti atmosferici e altro. Glielementi archi tettonico-composit ivi fondamental i del le vil le rustiche e del le resideuzecs ti ve , ed in genere di t ut ti gJi edi fi ci uti li ta ri di carauere pubbl ico e privat e, vanno damodest i s empl ici cort il i ad art icol at i port ic i apert i e logge a peri st il io , spes so dispost eanchc a pi li piani . La matrice cost rut tiva fondament ale e la componenLe regolatricedell'int era composizione arch itcttonica, uell 'ambito dei tabbri cati di qual siasi ti pocoucerncnti l 'a rchi te tt ura urbana e que ll a res idenzi al e, Cilcortilc, come c statu espostoda Vi truvio, l'autore del codice archi tet tonico all'epoca dell 'Imperat ore Augusto, Ilcortilc, secondo Vitruvio e ilfulcro, ossia I 'elemento archi tettonico attorno al quale s idis tri buiscono s immentri camente ed asime

Rimske Villae u Istri

Documents